Glavna tužiteljica Medjunarodnog suda za ratne zlocine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije Karla del Ponte je jučer dala ekskluzivni intervju za Glas Amerike, novinaru redakciji na srpskom jeziku Nenadu Zafiroviću. Gospodja del Pontel je izmedju ostalog izrazila nadu da će Vijeće Sigurnosti UN-a pomoći tribunalu da obezbijedi punu suradnju Beograda i Zagreba jer Tribunal želi da ispoštuje rokove -- da do 2004 godine okonča istražne postupke, a do 2010 sva sudjenja i žalbene procese. Na sjednici Vijeća Sigurnosti je gospodja Del Ponte izrazila veliko nezadovoljstvo činjenicom da Beograd izbjegava izručenja optuženih za ratne zločine koji se nalaze na jugoslovenskoj teritoriji uključujuci bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića.
C. DEL PONTE: Mi već mjesecima sakupljamo dokaze o tome gdje se nalazi optuženi Ratko Mladicžć i sigurno je da je Mladić u Srbiji. Ja sam te informacije dostavila vlastima u Beogradu i, koliko razumijem, problem je u tome što je Mladić pod zaštitom odredjenih krugova u Vojsci Jugoslavije. Biće teško ostvariti njegovo hapšenje i transfer u Hag ako vrhovna komanda jugoslovenske vojske ne izda direktan nalog za Mladićevo hapšenje. Kada to kažem mislim na predsjedništvo federacije pošto Mladićevo hapšenje zavisi od volje vrha jugoslavenske federacije. Do sada nije bilo nikavog rezultata...
Veliki problem postoji i sa arhivima Vojske Jugoslavije posto nam oni uopće nisu dostupni. Na sjednici Vijeca Sigurnosti u utorak, jugoslovenski ambasador je rekao da smo do sada od Vrhovnog savjeta odbrane u Beogradu dobili pet ili deset dokumenata. To se ne može nazvati suradnjom! Mi moramo imati uvid ne u pet, nego u pet ili deset hiljada dokomenata Vojske Jugoslavije -- a ne samo u selektivna dokumeta koja nam se dostavljaju.
VOA: Zamoljena da prokomentira optužbe koje stižu iz odredjenih krugova u Beogradu prema kojima se ona miješa u unutrašnje stvari Jugoslavije, Carla del Ponte kaže:
C. DEL PONTE: To nije tačno. Ja sam tužitelj i pokušavam da ostvarim mandat koji mi je poverilo Vijeće Sigurnosti UN-a i zbog toga tražim pomoć i suradnju za ispunjenje svoje misije. Ja vodim računa o istražnim postupcima i sudjenjima i u potpunosti sam izvan politike. To nije ništa drugo do provokacija koja nema utemeljenje. Namam nikave veze sa političkom scenom i držim se po strani. Imam svoj posao koji pokušavam da uradim.
VOA: Carla del Ponte je nedavno boravila u Beogradu gdje se sastala sa ministrom inostranih poslova Jugoslavije Goranom Svilanovićem i predsjednikom Vlade Srbije Zoranom Djindjićem. Je li u razgovoru sa njima dobila uvjeravanje da će Jugoslavija intenzivirati saradnju sa tribunalom?
C. DEL PONTE: Oni su nas obavijestili o problemima koje imaju u pogledu saradnje. Što se tiče ministra Svilanovića i premijera Djindjića, stičemo utisak da oni žele punu suradnju sa nama. Ali to ne zavisi samo od federalnog ministra vanjskih poslova ili premijera Srbije. Za nas je naravno važno što smo dobili njihovu podršku, ali nadamo se da će i druge institucije u zemlji krenuti tim pravcem. Nadam se da zvaničnici u Jugoslaviji shvataju značaj te suradnje u kontekstu učlanjenja u Evropske Unije i program Partnerstvo za mir. Ta saradnja jest veoma važna za nas i ono što mi radimo, ali isto tako i za Jugoslaviju.
VOA: Šta je sa drugim optuženima koji su još uvijek na slobodi, prije svega sa Radovanom Karadžićem, i šta medjunarodna zajednica može da učini da se on uhapsi i prebaci u Hag?
C. DEL PONTE: To je dobro pitanje na koje ja, na žalost, nemam dobar odgovor. Ono što sa sigurnošcu mogu reći jest da je Karadžić još uvjek u Republici Srpskoj i da je tamo dobro zaštićen pošto ga mnogi smatraju herojem. Zbog toga mislim da je samo SFOR u mogućnosti da otkrije gdje se on nalazi i da ga uhapsi. Ali eto, u poslednjih sedam godina u tome nisu imali uspjeha. Upravo zbog te činjenice možda bi trabalo promijeniti metode u pokušaju njegovog hapšenja. Nadam se će medjunarodna zajednica pronaći način da se on uhapsi.
Smatram da bi se hapšenja onih koji su optuženi za ratne zločine i koji se nalaze u bjegstvu morala izvesti na malo drugačiji način. Kada pokušavate uhvatiti osobu poput Karadžića, to morate raditi prikriveno, a ne sa 500 uniformiranih vojnika i helikopterima, jer Karadžic je dobro čuvan i svaka ozbiljnija kretanja vojske njemu će biti dojavljena. Mislim da bi bilo mnogo bolje da se to uradi sa nekoliko policijskih specijalaca koji bi bili u stanju da ga lociraju i uhapse bez da se od toga pravii vojna operacija.
VOA: Govoreći o zločinima koje su protiv srpskog i drugog nealbanskog stanovnistva tokom rata na Kosovu počinili pripadnici Oslobodilačke Vojske Kosova Del Ponte nam je potvrdila da se u najskorije vreme mogu očekivati prve optužnice.
C. DEL PONTE: Kao što znate, bilo je voma teško sprovesti istragu. Na osnovu onoga što je moj tim istražitelja do sada uradio mislim da će prije kaja ove godine biti moguće podići prvu optužnicu. Neke istrage su još uvijek u toku ali, kao što sam rekla, bilo je veoma teško obezbijediti dovoljno dokaza na osnovu kojih je podizanje optužnice moguće...
Najveći problem za nas je bio da obezbijedimo razgovore sa žrtvama i očevicima zločina. Mnogi ne žele svjedočiti pošto strahuju od posljedica, i to nam stvara najveći problem. VOA: Govoreći o Hrvatskoj, Del Ponteova je istakla da je zvanični Zagreb u dva navrata iznevjerio povjerjnje Tribunala s obzirom na činjenicu da vlasti nisu uhapsile generale Antu Gotovinu i potom Janka Bobetka:
C. DEL PONTE: Bila sam zaista razočarana hrvatskim stavom, jer sa sadašnjom hrvatskom Vladom imamo dobru suradnju i zbog toga me je iznenadilo da Bobetko i Gotovina nisu uhapšeni. Takva odluka očigedno ima političku pozadinu ali ja neću prihvatiti da hrvatska Vlada odlučuje o tome hoće li ili neće izvršiti hapšenje na osnovu naloga koji smo joj dostavili. Ja takodje znam da je Gotovina u Hrvatskoj i da nije pobjegao u inostranstvo. I dalje insistiram na njegovom hapšenju i transferu u Hag. Slučaj Bobetko je malo drugačiji, jer sad čekamo na odluku Žalbenog vijeća. Hrvatska će vlada vjerovatno tražiti primjenu Člana 59, što znači da ćemo morati da uzmemo u obzir zdravstveno stanje generala Bobetka. To je procedura koja će početi čim nas hrvatska Vlada informira da je spremna uhapsiti i prebaciti Bobetka u Hag. Samo u tom slučaju možemo primijeniti Član 59.
VOA: Komentirajući primjedbu zvaničnog Zagreba da bi hapšenje i izručenje generala Bobetka moglo uticati na izmjenu povijesnih činjenica u pogledu domovinskog rata u Hrvatskoj, Del Ponteova je rekla.
C. DEL PONTE: To apsolutno ne prihvatam. Bila sam zabezeknuta takvim stavovima. Ovdje se ne radi o historijskom kontekstu, ovdje se radi o pojedinačnoj odgovornosti za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti za koje se tereti optuženi general Bobetko.
VOA: Na kraju gospodju Del Ponte smo zamolili da kaže da li je sprema da -- u slučaju da Hrvatska ne uhapsi generale Bobetka i Gotovinu, a Jugoslavija nastavi sa opstrukcijom saradnje -- od Vijeća Sigurnosti zatraži kaznene mjere za te dvije države.
C. DEL PONTE: Svakako, svakako. Uvijek ću se truditi da ostvarim ono što mi po mandatu i po medjunarodnim zakonima pripada. To se posebno odnosi na Beograd pošto su još neke optužnice spremne za podizanje i zbog toga je od velikog značaja izmjena člana 39 jugoslovenskog zakona o saradnji sa Tribunalom. Očekujem da će vlada u Beogradu izmijeniti taj član kako bi sud mogao normalno da radi.