U samo jednom danu 7500 Bošnjaka je nestalo, od kojeg broja je nad namanje 6000 ljudi izvršeno masovno pogubljenje. Na ispostavama u tzv. zaštićenoj enklavi bilo je raspoređeno 800 Holanđana, od čega 400 vojnika , od toga 200 pješadinaca. Holandske snage ni u kojem slučaju nisu mogle pružiti oružanu zaštitu na ovom području , kaže izmedjuostalog gospodin Wiebes.
WIEBES: Mislilo se da Mladić nije imao hrabrosti da zauzme Srebrenicu. Takvo se gledanje može vidjeti u više krugova, prvenstveno političkih. Ukoliko bi on to učinio , vjerovali su, pokrenuo bi veliku političku lavinu. Milošević je u Beogradu u to vrijeme krenuo ka dogovoru, svi su išli ka postizanju dogovora, iako su znali da slijede proljetne ofanzive. Na diplomatskom nivou su željeli dogovor. Ni vojni stručnjaci nisu vjerovali da je Mladić u stanju zauzeti Srebrenicu, nisu vjerovali da može sakupiti snage sa različitih frontova; obavještajne službe također nisu smatrale da on to može uraditi, jer su vjerovali da će 25 do 30 hiljada izbjeglica strvoriti logistički noćnu moru za Mladića . Pored toga, postavljalo se pitanje kako kontrolitrait tako veliki prostor, kako će Holanđani reagirati, čak je i jedan agent CIA - e, ovdje u Americi kazao da Mladić to ne može uraditi.
VOA: Na pitanje direktora za nacionalnu sigurnost adminstracije predsjednika Busha za jugoistočnu Evropu Gregorija Shultea (Šultija) zbog čega je holandsko ministarstvo odbrane pristalo da pod takvim uslovima pošalje vojnike u Srebrenicu i zbog čega je zapovjednik UNPROFOR-a u Zagrebu Janvier (Žanvije) odlučio da do planiranog zračnog napada 9. jula 1995 ne dođe, kada je gospodin Shulte lično brifovao Kofija Anana o nadolazećem zračnom napadu, gospodin Wiebes odgovara.
WIEBES: Holanđani su razgovarali sa velikim brojem zemalja o tome ko želi preuzeti kontrolu nad enklavom. Međutim, uspostavilo se da niko nije želio preuzeti kontrolu. Što se tiče Janvieja, to je jako teško pitanje. Ključni sastanak se održao te noći u Zagrebu, 9 jula. Prvo, jedina vlada koja je odbila da surađuje je Francuska. Radilo se o predsjedničkoj odluci Žaka Širaka. Medjutim, svi na tom sastanku , vojni atašei i predstavnici UNPROFOR-a, došli su do zaključka da se mora pokrenuti avionski, saveznički napad.Premda su svi francuski vojni predstavnici kazali ; Generale Janvije, vi se morate složiti....moramo to uraditi, Janvier je bio taj koji je morao odlučiti, i on je odlučio da do napada ne dodje. Zašto ? Postoji nekoliko teorija zavjere, da ga je , na primjer, nazvao predsjendik Širak i kazao da ne pristane za zračne udare ,u šta lično ne vjerujem, i tako dalje.... Sljedećeg dana, kada je bilo prekasno, on je na to pristao. Francuski vojni ataše za zračne snage je zbog toga izvršio samoubistvo. Drugo moguće objašnjenjenje , koje je dao britanski zapovjednik Rupert Smith, je da je general Janvier bio jako zabrinut za trupe na terenu.
VOA: Ovaj izvještaj Instutta za ratnu dokumentaciju izdat u aprilu mjesecu ove godine, uskoro se može naći i u parlamentu holandske vlade.
WIEBES:Predsjedavajući istrage u holandskom parlamentu je nedavno za medije kazao da postoji nekoliko rupa u izvještaju - on nije rekao koje, tako da je i dalje misterija za čim oni to tragaju. Iz različitih izvora smo saznali da je cilj parlamentarna komisija za istragu pronaći odgovor na to ko je donio odluku da se Holanđani pošalju u BiH i posebno u Srebrenicu, zaključuje gospodin Wiebes.
