<!-- IMAGE -->
Predsjednik Barack Obama
predložio je za narednu fiskalnu godinu koja počinje 1. oktobra rekordni budžet
federalne vlade od 3 hiljade i osam stotina milijardi dolara. Tim planom
državni deficit će ove godine dostići blizu hiljadu i šest stotina milijardi dolara.
Plan Obamine administracije moraju odobriti Senat i Zastupnički dom Kongresa.
Trenutno u oba doma, Obamini Demokrati imaju većinu.
Predsjednik Obama je,
predstavljajući prijedlog svog budžeta
za narednu fiskalnu godinu, podsjetio da
je naslijedio ogroman dug: "Tokom proteklih deset godina, prethodne vlade
i prethodni članovi Kongresa su uspostavili novi i skupi program lijekova,
odobrili veliko smanjivanje poreza za bogate i finansirali dva rata, ne
plaćajući ni za jedan od njih."
Gospodin Obama kaže da će
njegovim planom deficit biti kontrolisan: "Mi jednostavno ne možemo
nastaviti da trošimo kao da deficit nema posljedica, da rasipanje nema veze,
kao da se sa teško stečenim novcem Amerikanaca može ponašati kao bonovima za
igru, kao da to možemo ignorisati i ostaviti za narednu generaciju. Mi to ne
možemo."
Predsjednik Obama je pozvao na
trogodišnje zamrzavanje diskrecione federalne potrošnje, počevši od naredne
godine, što se ne odražava na vojsku i unutarnju sigurnost. Njegov budžet
predlaže fondove za smanjivanje nezaposlenosti, neophodne, kaže on, da izvuku
zemlju iz duboke recesije koja je u posljednje dvije godine ostavila bez posla
sedam miliona Amerikanaca.
Predsjednik kaže da poreske
olakšice neće biti produžene za naftne kompanije, menadžere investicijskih
fondova i porodice koje zaradjuju više od 250 hiljada dolara godišnje.
Novi budžet sada ovisi o
članovima Kongresa. Oni ga moraju odobriti. Opozicijska Republikanska partija
kritikuje prijedlog. Republikanci kažu da on ne kontrolira potrošnju, da će
povećati deficit i da će zatvoriti još više radnih mjesta povećavajući poreze
malim firmama. Sigurno je da u Kongresu predstoji oštra borba o tome kako
potrošiti novac američkih poreskih obveznika.
Konzervativni analitičar Ron
Haskins smatra da su američki gradjani u osnovi spremni da preuzmu svoj dio
tereta: "Mislim da će Amerikanci prihvatiti dio tereta, što će biti neophodno
da se balansira budžet. Ukoliko to uradimo prije, biće manje bolno nego ako to
uradimo za deset, 15, ili 20 godina."
Budžet uključuje ulaganja u
obrazovanje i čistu energiju, ali i okončanje planova o ponovnom slanju
američkih astronauta na Mjesec.
