Haićani već desetljećima žive u strahu od političkih prevrata i prirodnih katastrofa.
Zemljotres jačine 7 stupnjeva samo je nadodao na nevolju karipskog otoka Haiti, koji se već desetljećima bori sa nemirima i tragedijama.
U siječnju 1991. godine, Jean-Bertrand Aristide je došao na mjesto predsjednika, pobjedivši velikom većinom na prvim demokratskimm izborima na Haitiju. Predsjednik Aristide je u rujnu iste godine svrgnut s vlasti vojnim pučem.
1994. tadašnji američki predsjednik Bill Clinton je poslao tisuće marinaca kako bi pomogli obnavljanju demokracije na otoku, nakon čega Aristide ponovno dolazi na vlast.
Nakon nešto više od godinu dana, bivši premijer Rene Preval postaje sljedećim haićanskim predsjednikom. Aristide ponovno preuzima vlast u studenom 2000. godine, usred optužbi o neregularnosti izbora.
Tokom javne pobune u februaru 2004. Aristide napušta Haiti. Sada se želi vratiti iz izbjeglištva kako bi pomogao u obnovi svoje zemlje.
2006. gospodin Preval se vraća na vlast nakon što je uz pomoć međunarodne zajednice postignut dogovor oko osporavanih rezultata izbora.
U travnju 2008. godine zakonodavci Haitija su izglasali skidanje s vlasti premijera Jacques Edouard Alexisa nakon pobuna oko rasta cijena hrane.
Uz sve političke nevolje, otok su zadesile i prirodne katastrofe:
U rujnu 2004. poplave uzrokovane tropskom olujom Jeanne, usmrtile su gotovo tri tisuće ljudi.
2008. godine četiri tropske oluje su ubile više od 800 ljudi, a ostavile bez domova oko milijun.
U jedanaestom mjesecu iste godine, srušila se škola nadomak luke Port-au-Prince, ubivši 95-ero. Za nesreću je okrivljena slaba konstrukcija građevine.
Ambasador Haitija u Sjedinjenim Državama, Raymond Joseph, kaže da nesreće nisu slomile duh naroda:
"Očekujem da se Haićani udruže. Oni koji pomažu zemlji izvana bi trebali slati više pomoći, a oni koji su u zemlji bi trebali djelovati ujedinjeno. Mi ćemo to ponovo prevladati."
Ali pozitivan stav nije dovoljan. Stotine tisuća Haićana nemaju hranu, vodu i osnovne lijekove. Ujedinjeni narodi apeliraju međunarodnoj zajednici za dodatnih 550 milijuna dolara kako bi se zadovoljile potrebe otoka.
