Summit u Kopenhagenu se održava u vrijeme kada dolaze upozorenja o štetnom utjecaju povećanja temperatura i vremenskih prilika na siromašne zemlje i Sub-saharsku Afriku
Teško pothranjena djeca su uobičajen prizor u centrima za prehranu u Etiopiji. Četvrt stoljeća nakon što je glad ubila milijun ljudi u ovoj istočno-afričkoj zemlji, mnogi i dalje ne dobivaju dovoljno hrane.
Zemlja nije imala dovoljno kiše već tri godine. Mnogo je isušenih biljaka na poljima.
Diljem Roga Afrike, 20 milijuna ljudi pod hitno treba hranu.
Ted Chaiban je direktor etiopijskog UNICEF-a. On tvrdi da su suše, koje su se nekada događale svakih nekoliko godina, sada mnogo češće. Kaže da su u teškoj situaciji s obzirom das u u trećoj godini klimatskih poteškoća.
Također, El Nino pustoši regiju. "
Etiopijski premijer Meles Zenawi vodi afričku delegaciju na summitu u Kopenhagenu. On kaže da Afrika pati zbog grijeha bogatih, industrijaliziranih zemalja.
"Afrika nije doprinijela globalnom otopljenju, ali je na najvećem gubitku. Bit će prva pogođena, i najjače. Nama i manjim otocima je najviše u interesu da se postigne praktičan dogovor u Kopenhagenu. "
Predsjedavatelj Komisije Afričke unije Jean Ping je također član afričkog pregovaračkog tima u Danskoj. On kaže da je očita veza između nemogućnosti uzgoja hrane zbog klimatskih promjena i uznemirenosti u afričkim zemljama.
Njegova zemlja se ne može prehraniti kaže on. Rekao je i da su pobune u mnogim gradovima za vrijeme prehrambene krize posljedica problema s hranom. Prilikom pobuna ljudi su demonstrirali i bili nasilni s predstavnicima vlasti.
Organizacija za hranu i agrikulturu Ujedinjenih naroda tvrdi da se 31 zemlja suočava sa nedostatkom hrane. Najgora situacija je u sušama iscrpljenoj Istočnoj Africi. Zapadna Afrika je također teško pogođena. Prema izvještaju Organizacije za hranu i agrikulturu Ujedinjenih naroda premala količina kiše je izazvala izumiranje velikog broja stoke u Maliju, Čadu i Nigeru.
Afrički tim pregovaratelja nije naveo koliku će odštetu tražiti u Kopenhagenu. Međutim, premijer Meles smatra da bi 100 milijardi bilo razumno. Većina novca bi trebala doći od Sjedinjenih Država, najveće ekonomije i najvećeg emitera stakleničkih plinova.
