Linkovi

Indija i Kina: Bogati i razvijeni moraju vratiti dug prirodi



Na predstojećem samitu Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, koji će biti održan u Copenhagenu u Danskoj, sa posebnim interesovanje biće praćeno, ocjenjivano i analizirano ono što Indija i Kina imaju namjeru poduzeti, i što traže za uzvrat, na sprečavanju daljeg pogoršavanja klimatskih uvjeta i ekološkog zdravlja naše planete. Te dvije zemlje, svaka sa više od milijadru stanovnika, traže od razvijenih zemalja da one prednjače i konkretnim koracima vode svijet u smjeru poboljašanja klimatskog i ekološkog stanja, dok same nisu spremne prihvatiti ograničenje količine plinova koji sa indijskog i kineskog tla odlaze u atmosferu.

Indijska priča o klimatskim promjenama može početi od jednog od brojnih slamova, sirotinjskih pregrađa New Delhija, u kojem porodica Kumar živi u jednosobnom kućerku. Jedna sijalica i ventilator su jedini luksuz. Otac, Rakesh, se nada da će njegov trogodišnji sin, kad odraste, imati više:

"Imaće, nadam se, automobil i živjeti u velikoj kući."

Indija upire prstom na milione sličnih porodici Kumar kada obrazlaže zašto se odbija obavezati na veliko ograničavanje količine plinova koje ispušta u atmosferu. Više od polovine Indijaca, a Indija ima preko milijardu stanovnika, je bez struje. A kako se ti siromasi budu otimali siromaštvu, željeće imati što su danas osnovni standardi života prosperitenih - mašine za pranje, klima uređaji, frižideri, automobili.

Indija mora osigurati energiju sa sve Indijce kaže Sunita Narain iz Centra za nauku i okolinu i ističe:

"Pitanje klimatskih promjena je povezano sa razvojem i ekonomskim rastom i nema zemlje u svijetu koja će prihvatiti zamrzavanje vlastitog razvoja."

Slično je i sa Kinom i bez brzog i djelotvornog učinka količina plinova koje ispuštaju Indija i Kina biće, zbog daljeg ekonomskog i industrijskog rasta tih zemalja, uveliko povećana narednih godina. Ekolozi, stručnjaci i zvaničnici koji pregovaraju o načinima i obavezama na predupređivanju daljih nepovoljnih klimatskih promjena ističu da su upravo Indija i Kina zemlje najugroženije općim rastom temperatute zemljine atmosfere. Analize i istraživanja dokazuju da će sa rastom tenmperature topljenje glečera na Himalajima biti intenzivnije, da će poplave, toplotni talasi i monsunske kiše biti mnogo pogubniji...

New Delhi i Peking su potpisali sporazum o zajedničkim stavovima koje će zastupati na samitu o klimatskim promjenama u Copenhagenu. Obje zemlje, kao i mnoge druge u razvoju, od razvijenih i bogatih traže novac i tehnologiju da bi se mogle preorijentirati na ekološki povoljnije izvore energije.

Fuqiang Yang, direktor pekingškog ureda Svjetskog fonda za prirodu, kaže:

"Kina i Indija... interesi te dvije zemlje o klimatskim promjenama su konzistentni."

U obje zemlje termoelektrane na ugalj, inače veliki zagađivači, daju najveći dio struje. I Indijci i Kinezi takođe investiraju i u ekološki prihvatljive tehnologije. Indija se, primjera radi, okreće korištenju sunčeve energije, a spremna je postaviti i vlastite ciljeve ograničavanja ispuštanja plinova u atmosferu. Kina je već definirala ambiciozan cilj smanjenja emisije, podsjeća gospodin Yung:

"Koliko ja znam, do 2020. godine Kina želi smanjti ispuštanje ugljendioksida za 4, 4 i po giga-tone. To je ogromna količina."

I iz Kine i iz Indije upozoravaju da ne treba očekivati da one prednjače u smanjenju isuštanja plinova i ističu da bi to trebale da čine bogate zemlje u kojima su emisije plinova, po glavi stanovnika, veće od kineskih i indijskih. Bogati i razvijeni, i vremenski mnogo duži veliki zagađivači okoline, moraju se obavezati na drastična smanjenja smatra Sunita Narain, inače i članica i Vijeća za klimatske promjene indijskog premijera:

"Ta smanjenja moraju doći iz zemalja koje su mnogo više koristile i koriste prostor zemljine atmosfere. One imaju mnogo veći dug prema prirodi i moraju ga odužiti."

Indija i Kina nisu voljne prihvatiti međunarodno pravno formulirane i utvrđene obaveze na smanjennju ispuštanja plinova u atmosferu plašeći se da će to usporiti sadašnji ekonomski rast i razvoj, a time umanjiti i značaj koji imaju na svjetskoj politčkoj i ekonomskoj sceni.

XS
SM
MD
LG