Na predstojećem samitu
Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, koji će biti održan u Copenhagenu u
Danskoj, sa posebnim interesovanje biće praćeno, ocjenjivano i analizirano ono
što Indija i Kina imaju namjeru poduzeti, i što traže za uzvrat, na sprečavanju
daljeg pogoršavanja klimatskih uvjeta i ekološkog zdravlja naše planete. Te dvije zemlje, svaka sa više od milijadru
stanovnika, traže od razvijenih zemalja da one prednjače i konkretnim koracima
vode svijet u smjeru poboljašanja klimatskog i ekološkog stanja, dok same nisu
spremne prihvatiti ograničenje količine plinova koji sa indijskog i kineskog
tla odlaze u atmosferu.
Indijska priča o klimatskim
promjenama može početi od jednog od brojnih slamova, sirotinjskih pregrađa New
Delhija, u kojem porodica Kumar živi u jednosobnom kućerku. Jedna sijalica i
ventilator su jedini luksuz. Otac, Rakesh, se nada da će njegov trogodišnji
sin, kad odraste, imati više:
"Imaće, nadam se, automobil i
živjeti u velikoj kući."
Indija upire prstom na milione
sličnih porodici Kumar kada obrazlaže zašto se odbija obavezati na veliko ograničavanje
količine plinova koje ispušta u atmosferu. Više od polovine Indijaca, a Indija
ima preko milijardu stanovnika, je bez struje. A kako se ti siromasi budu
otimali siromaštvu, željeće imati što su danas osnovni standardi života
prosperitenih - mašine za pranje, klima uređaji, frižideri, automobili.
Indija mora osigurati energiju sa
sve Indijce kaže Sunita Narain iz Centra za nauku i okolinu i ističe:
"Pitanje klimatskih promjena je
povezano sa razvojem i ekonomskim rastom i nema zemlje u svijetu koja će
prihvatiti zamrzavanje vlastitog razvoja."
Slično je i sa Kinom i bez brzog
i djelotvornog učinka količina plinova koje ispuštaju Indija i Kina biće, zbog
daljeg ekonomskog i industrijskog rasta tih zemalja, uveliko povećana narednih
godina. Ekolozi, stručnjaci i zvaničnici koji pregovaraju o načinima i
obavezama na predupređivanju daljih nepovoljnih klimatskih promjena ističu da
su upravo Indija i Kina zemlje najugroženije općim rastom temperatute zemljine
atmosfere. Analize i istraživanja dokazuju da će sa rastom tenmperature
topljenje glečera na Himalajima biti intenzivnije, da će poplave, toplotni
talasi i monsunske kiše biti mnogo pogubniji...
New Delhi i Peking su potpisali
sporazum o zajedničkim stavovima koje će zastupati na samitu o klimatskim
promjenama u Copenhagenu. Obje zemlje, kao i mnoge druge u razvoju, od
razvijenih i bogatih traže novac i tehnologiju da bi se mogle preorijentirati
na ekološki povoljnije izvore energije.
Fuqiang Yang, direktor pekingškog
ureda Svjetskog fonda za prirodu, kaže:
"Kina i Indija... interesi te
dvije zemlje o klimatskim promjenama su konzistentni."
U obje zemlje termoelektrane na
ugalj, inače veliki zagađivači, daju najveći dio struje. I Indijci i Kinezi takođe
investiraju i u ekološki prihvatljive tehnologije. Indija se, primjera radi, okreće
korištenju sunčeve energije, a spremna je postaviti i vlastite ciljeve
ograničavanja ispuštanja plinova u atmosferu. Kina je već definirala ambiciozan
cilj smanjenja emisije, podsjeća gospodin Yung:
"Koliko ja znam, do 2020. godine
Kina želi smanjti ispuštanje ugljendioksida za 4, 4 i po giga-tone. To je
ogromna količina."
I iz Kine i iz Indije
upozoravaju da ne treba očekivati da one
prednjače u smanjenju isuštanja plinova
i ističu da bi to trebale da čine bogate zemlje u kojima su emisije plinova, po
glavi stanovnika, veće od kineskih i indijskih. Bogati i razvijeni, i vremenski
mnogo duži veliki zagađivači okoline, moraju se obavezati na drastična
smanjenja smatra Sunita Narain, inače i članica i Vijeća za klimatske promjene
indijskog premijera:
"Ta smanjenja moraju doći iz
zemalja koje su mnogo više koristile i koriste prostor zemljine atmosfere. One
imaju mnogo veći dug prema prirodi i moraju ga odužiti."
Indija i Kina nisu voljne prihvatiti međunarodno pravno formulirane i utvrđene obaveze na smanjennju ispuštanja plinova u atmosferu plašeći se da će to usporiti sadašnji ekonomski rast i razvoj, a time umanjiti i značaj koji imaju na svjetskoj politčkoj i ekonomskoj sceni.
