Linkovi

Od ishoda sudjenja Karadžiću ovisi konačni kredibilitet Haškog tribunala


Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije uspostavljen je od strane Ujedinjenih naroda u svibnju 1993.godine kako bi se moglo suditi optuženicima za ratne zločine. Samo je u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine ubijeno oko 100 tisuća i raseljeno dva milijuna ljudi. Haški Tribunal je prvi sud takve vrste još od suđenja nacistima u Nirnbergu od 1945. do 1949. godine te u Tokiju, gdje se od 1948. do 1948. sudilo japanskim optuženicima.

Bivši pravni savjetnik bosanskohercegovačke vlade Paul Williams kaže da je, za razliku od suđenja u Njemačkoj i Japanu, Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, bio formiran dok je rat još trajao:

Bio je to na neki način, posljednji pokušaj međunarodne zajednice da pronađe način za rješavanje sukoba u Jugoslaviji. U ranoj fazi tog sukoba, tamo su poslane međunarodne mirovne snage, uveden je embargo na uvoz naoružanja, ekonomske sankcije i zabrana letenja. Ništa od toga nije funkcioniralo. Posljednja stvar na tom popisu bilo je osnivanje tribunala za ratne zločine. Eto kako imamo drugačiji međunarodni sud nego su bili oni u Nirnbergu i Tokiju. Do njegovog formiranja se došlo nakon što su iscrpljene sve druge opcije, pa se pomislilo – probajmo provesti pravdu, možda će to imati utjecaja na uspostavu mira."

Svaki slučaj na tom tribunalu iznosi se pred tročlanim sudskim vijećem, a do osude se dolazi većinskim glasanjem. Na osudu se može uložiti žalba drugom panelu, također sastavljenom od trojice sudaca, a maksimalna kazna je doživotni zatvor. Medijski je najpodrobnije bilo praćeno suđenje negdašnjem predsjedniku Jugoslavije, Slobodanu Miloševiću.

Alex Whitting, bivši tužitelj haškog tribunala, kaže da je Miloševićeva smrt u ožujku 2006.godine, dok je bio u sudskom zatvoru, bila veliki udarac za tribunal.

„Suđenje je trajalo već četiri godine i doslovno je trebalo još nekoliko mjeseci da se okonča. Milošević je, naravno, u to vrijeme bio najvažniji optuženik na sudu. Dakle, jasno je da je njegova smrt bila udarac za tribunal. U isto je vrijeme na tribunalu bilo dosta drugih slučajeva, zapravo 161 slučaj. Protiv 120 optuženika proces je bio okončan, bilo je mnogo suđenja, priznanja krivnje od strane optuženika…Dakle, tribunal je i pored Miloševićeve smrt imao mnogo drugih slučajeva."

Sada je najvažniji optuženik Radovan Karadžić, negdašnji politički čelnik bosanskohercegovačkih Srba koji je uhićen u Beogradu u srpnju 2008. godine nakon čega je izručen haškom sudu. Njegovo je suđenje počelo prošli mjesec. Karadžić je sučeljen s 11 točaka optužnice - za genocid, zločine protiv čovječnosti i za poticanje ratnih zločina. On je, zajedno s generalom vojske bosanskih Srba Ratkom Mladićem, koji je još na slobodi, optužen da je naredio najteže zločine u Europi od Drugog svjetskog rata. Riječ je o masakru u UN-ovoj zaštićenoj zoni u Srebrenici, počinjenog u srpnju 1995.godine u kojem je ubijeno oko osam tisuća muslimanskih muškaraca i dječaka. Gospodin Alex Whitting ističe:

„Velika se diskusija vodi o odgovornosti Zapada, jer ubijeni Srebreničani nisu mogli dobiti zaštitu kada su ih srpske snage napale. Iako su svi željeli da snage zapadnih države više učine, stvar je u tome što je na tom prostoru bio raspoređen mali broj mirovnjaka, uglavnom nizozemskih vojnika, koji zaista nisu mogli kontrolirati situaciju. Naravno da svi žalimo što nije bilo više pripadnika mirovnih snaga u području Srebrenice i što nije više učinjeno na zaustavljanju Srba."

Odvjetnik Paul Williams upozorava da je genocid teško dokazati:

„To je zato što morate dokazati namjeru da se uništi jedna etnički skupina, jedan narod, neka vjerska ili nacionalna skupina koja ima identitet kao grupa u cijelosti ili djelomično. Upravo je taj moment namjere teško dokazati. Na haškom je tribunalu samo nekolicina pojedinaca proglašena krivim za genocid. Dakle, postoji shvaćanje da se dogodio genocid i samo je pitanje tko je od čelnika odgovoran za njega."

Radovan Karadžić se želio sam braniti, ali sud mu je dodijelio britanskog odvjetnika Richarda Harveya koji bi ga trebao braniti na suđenju koje će se nastaviti početkom ožujka iduće godine. Mnogi stručnjaci kažu da će suđenje Karadžiću biti ključno po kredibilitet haškog tribunal te da process mora biti fer, ali i da sud ne bi smio dopustiti Karadžiću da svojim postupcima sud izvrgne ruglu.

XS
SM
MD
LG