Nakon što se danas, kako je pismom krajem sedmice i najavio, nekadašnji politički vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić nije pojavio na početku procesa protiv njega, postavilo se pitanje ko ustvari određuje kada će početi jedan od ključnih procesa pred Haškim sudom, optuženiku za najteže ratne zločine, genocid i zločine protiv čovječnosti. Pitali su to tužitelji, podjsećajući kako su i Pretresno i Apelaciono vijeće odbili Karadžićev zahtjev da se početak suđenja odgodi za 10 mjeseci, zbog, kako Karadžić tvrdi, nedovoljnog vremena za pripremu odbrane. I pored toga, mjesto za optuženog je danas pred haškim sudijama ostalo prazno, što je zvanično i konstatovano uz najavu kako se početak procesa odlaže za sutra, kada će tužitelji imati priliku da započnu sa iznošenjem uvodne riječi.
U međuvremenu, iz tima Karadžićeve odbrane se najavljuje kako on neće doći ni na sutrašnji početak procesa, jer, tvrdi se, nisu ispoštovani uvjeti za pravdeno i efikasno suđenje. Traži se da se početak procesa odgodi do maja ili juna naredne godine, do kada bi njegov tim obradio više od milion stranica dokaznog materijala, te preko hiljadu sati dokaznog audio-materijala. Haški sud je odbio taj zahtjev, navodeći kako je dosadašnje vrijeme od 15 mjeseci bilo dovojno za pripremu odbrane. Podsjećajući na to, tužitelji su danas zatražili da se Karadžiću nametne branitelj, što su pravni savjetnici optuženog protumačili kao korak u pogrešnom smjeru. Ukoliko se želi efikasan process, u pravni savjetnici tvrde, da bi advokatu koji bio eventualno sutra nametnut za pripremu za suđenje i odbranu trebalo najmanje dvije godine. U poređenju sa tim, njihov zahtjev za dodatnih 10 mjeseci smatraju čak uštedom vremena.
Pažnja javnosti i medija posvećena početku procesa jednom od, kako navodi optužnica, kreatora zajedničkog zločinačkog poduhvata koji je rezultirao genocidom, progonom, ubistvima, deportacijama, nehumanim djelima i terorom, čini se da je i porasla nakon Karadžićevog odbijanja da se danas pojavi pred sudom. Gotovo svi evropski mediji zaključuju kako je riječ o konačnom ispitu za Haški tribunal, podsjećajući da su stalna odgađanja i neefikasnost suđenja u procesu protiv Miloševića doveli do toga da je izostala presuda, sudeći prema optužnici, jednom od ključnih imena sa spiska krivaca za nedavne tragične ratove na području bivše Jugoslavije. Neki Karadžićevo suđenje smatraju čak posljednjom šansom da neko od kreatrora tih ratova čuje i pravosnažnu presudu za svoja djela. U svakom slučaju, sutra će biti prilika da se utvrdi kakvu i koliku moć Karadžić, kao optuženik, ima i u odnosu na sudije Haškog suda i, dodali bi neki, u odnosu na međunarodnu pravnu snagu i pravdu.