Dok se virus svinjske gripe, H1N1
ubrzano širi sjevernom hemisferom, doktori i drugi zdravstveni radnici su pod
većim pritiskom nego inače. Ali i bez pandemije svinjske gripe, istraživanja
pokazuju da se 60 procenata doktora u Sjedinjenim Državama osjećaju premorenim,
fizički i emocionalno iscrpljenim. Stres kod doktora može uzrokovati greške u
radu, pa stoga, kako za Glas Amerike izvještava Carol Pearson, sveučilišta u
Americi pronalaze načine za spriječavanje tog osjećaja takozvane pregorenosti.
Roditelji u Americi dovode toliki
broj djece u hitnu pomoć kako bi provjerili da li imaju simptome svinjske gripe
da su neke bolnice postavile šatore u kojima mogu dijagnozirati i pružiti
tretman pacijentima, držeći ih dalje od drugih pacijenata i drugog osoblja
bolnice.
U bolnici u Tennessee -ju, doktor
William May pokušava uspostaviti dijagnozu svojim pacijentima što brže može.
Nama se ne sviđa što smo morali
podići ovaj dodatni prostor. Mi smo jednostavno zauzeti. Jako, jako zauzeti,
kaže doctor May.
Čak i bez pandemije koja je
povećala obim posla, doktori rade više nego ikada.
U Rochesteru u državi New York,
liječnik opće prakse Michael Schneider osjeća kako se stres iz dana u dan
povećava u proteklih 30 godina od kada radi: "Često se događaju propusti
ako nam telefoni stalno zvone, pacijenti traže savjete, ekrani na kompjuterima
stalno svjetlucaju."
U nedavnom izvještaju Mayo
klinike navodi se da 60 procenata američkih doktora pati od simptoma zamora i
depresije, poznatom kao "pregorijevanje".
Istraživanje je pokazalo da je
veća šansa za pogreške kada su liječnici pretrpani poslom ili depresivni - čak
i pogreške koje ljude mogu koštati života.
U drugoj studiji se razmatralo
kako pomoći liječnicima koji se suočavaju sa stresom.
Sedamdeset liječnika opće prakse
su prisustvovali tečaju opuštanja i komuniciranja na sveučilištu Rochester.
Dr. Michael Krasner, vođa
studije, vidio je drastičnu promjenu na doktorima nakon jednogodišnjeg treninga
relaksacije.
"Pregorijevanje, lječničko
suosjećanje, lječnička psihosocijalna orijentacija prema pacijentima,
održavanje raspoloženja, i neke lične osobine su se znatno unaprijedile."
Teorija doktora Krasnera, je da
oni koji imaju bolje komunikacijske sposobnosti, i koji se znaju opustiti mogu
izbjeći simptome emocionalnog iscrpljenja, kao što je osjećaj da nisu postigli
ništa, ili problem suosjećanja s pacijentima."
Doktor Schneider tvrdi da mu je
trening pomogao: "Mi smo potpuno zaboravili neke sposobnosti koje smo naučili, ili smo vjerovali da smo
naučili u medicinskoj školi - sposbnosti komunikacije, tako da nam je ponovno
učenje svega toga što je izgubljeno zaista pomoglo. Bilo je korisno."
Ovo istraživanje ističe koliko je bitno za doktore da sami rade na unapredjenju svojih mentalnih i fizičkih sposobnosti, kako za njihovo dobro tako i za dobro njihovih pacijenata. Studija je objavljena u novinama Američkog medicinskog društva.
