Već godinama pitanje viza u
regionu Zapadnog Balkana izvor je neuroza. Posebno sada, nakon što je Evropska unija
predložila ukidanje viznog režima za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, napetosti
oko tog pitanja u regionu su porasle, kaže se u tekstu posljednjeg izdanja
magazina "The Economist." Ukidanje viza
je ogroman posao, a uvođenje biometrijskih pasoša tek je jedan od koraka koji
vode slobodnom režimu putovanja.
No, na Balkanu je to još
komliciranije, jer pitanje pasoša nije samo tehničko, već i političko, kaže se
u tekstu "The Economista" i ističe da je "posebnu gorčinu je ovo pitanje
izazvalo u Bosni i Hercegovini, gdje Bošnjaci ne mogu slobodno putovati, dok
bosanski Hrvati i bosanski Srbi mogu, uz srpske ili hrvatske pasoše. To, kaže
se u tekstu magazina "The Economist" dodatno slabi krhku bosansko-hercegovačku
strukturu, a Bošnjaci ga dorčinom ističu da je "skandalozno da optuženik za
genocid Ratko Mladić sada može slobodno putovati, dok preživjeli i rođaci
žrtava njegvih zločina ne mogu!"
"The Economist" taj dio teksta zaključuje
tvrdnjom da za Bošnjake i Albance, ipak, ima nade i s vremenom će slobodu od
viza dobiti i oni. Situacija je, navodi se u tekstu, i teža i kompliciranija za
Kosovare. Srbija, koja ne priznaje Kosovo, je njegovim građanima u tom smislu
dužna dati nove biometrijske pasoše, ali Kosovari s njima ne mogu putovati, jer
ih je Evropska unija isključila iz olakšica.
Rješenje možda leži u slijedećm -
ako Srbija i Hrvatska mogu davati putovnice Srbima i Hrvatima iz BiH, zašto
onda Albanci ne mogu dobiti pasoše od Albanije!?
Neki čak počinju postavljati pitanje razloga što je albanska nacija podijeljena u dvije države! U svakom slučaju, ističe na kraju"The Economist," birokratske anomalije mogu imati vrlo moćne posljedice.
