Generalni sekretar NATO saveza Jaap de Hoop Scheffer, nakon pet i po godina, odlazi s čelnog položaja ove organizacije. Gospodin de Hoop Scheffer je rekao da njegov nasljednik, bivši danski premijer Anders Fogh Rasmussen preuzima savez kojeg će trebati prilagoditi tekućim izazovima kako bi zadržao utjecajan položaj u 21. stoljeću.
Afghanistan, sa 60 hiljada vojnika iz 15 zemalja i možda najveći izazov za NATO savez. No, generalni sekretar Jaap de Hoop Scheffer ističe da NATO mora ostati i boriti se u toj zemlji.
Ako sada odemo, Afghanistan će pasti u ruke Talibana, što će imati razarajući efekat po tamošnji narod, osobito po žene. Pakistan će snositi posljedice, sa svim onim što to podrazumijeva po međunarodnu sigurnost., kaže gospodin de Hoop Scheffer.
Kritičari kažu da je misija NATO-a u Afghanistanu pokazala određene probleme u savezu - nedovoljno političke volje među zemljama članicama, lošu logističku koordinaciju i nepostojanje usklađene zapovjedne strukture. Teškoće NATO saveza u Afghanistanu nisu samo vojne prirode, nego i diplomatske i praktične. Razrušena nakon decenija rata, zemlja se mora iznova izgraditi.
Pravi uspjeh u Afganistanu zahtijeva ponovnu izgradnju i obnovu zemlje - ono što NATO može pružiti, ali što drugi moraju dobaviti. Ako se ti drugi ne uključe, NATO neće moći ostvariti taj svoj cilj. Jednostavno rečeno: uspjeh NATO-a sve više ovisi o faktorima izvan njegove kontrole., govori Scheffer.
Jaap de Hoop Scheffer predaje kormilo NATO saveza bivšem premijeru Danske, Andersu Foghu Rasmussenu.
Vrlo se radujem nastavljanju dobro obavljenog posla generalnog sekretara Scheffera te reorganizaciji NATO saveza, da bi se mogao nositi s izazovima 21. stoljeća. , riječi su novog generalnog tajnika Rasmussena.
Ti novi izazovi znače da se Sjevernoatlanski savez mora redefinirati, kaže analitičar NATO-a Alastair Cameron iz Instituta Royal United Services u Londonu.
Mislim da će Alijansa htjeti da poveća svoju ulogu u oblastima za koje do sada nije bila odgovorna, kao što su energetska sigurnost, odbrana od kibernetickih napada., kaže analitičar Alistair Cameron.
Postavlja se i pitanje daljnjeg širenja saveza. On već ima 28 zemalja članica. Željele bi im se pridružiti Gruzija i Ukrajina. Gruzija za sada ima podršku Sjedinjenih Država:
Razumijemo da Gruzija teži da se pridruži NATO-u. U potpunosti podržavamo tu težnju i trudićemo se da nastavimo da vam pomažemo da dostignete standarde članstva u NATO-u., kazao je nedavno američki podpredsjednik joseph Biden.
To je pojačalo napetost u NATO-ovom odnosu s Rusijom i predstavlja još jedan izazov s kojim će se sučeliti buduci generalni sekretar Rasmussen. Očekuje se da će jedan od prvih koraka koje će on poduzeti biti formiranje strateškog koncepta NATO saveza - ono na čemu taj savez počiva. Neke zemlje smatraju da bi Član 5 - kolektivna samoodbrana - trebala ostati glavnim fokusom saveza. No, ne misle sve članice jednako.
Ako NATO želi ostati utjecajna sila u svijetu, mora riješiti podjele unutar samog saveza. Mislim da evropske zemlje među sobom imaju različite poglede o smislu i ulozi tog saveza., objašnjava Alistair Cameron.
Nema sumnje da je najočitiji izazov za NATO - Afganistan. Ishod sukoba u toj zemlji pomoći će da se oblikuje budućnost NATO-a, odnosno način na koji se najstariji savez na svijetu planira razvijati u 21. stoljeću.
