Bez sprovođenja Strategije borbe protiv korupcije neće biti uspješnog suprotstavljanja korupciji u Bosni i Hercegovini. To će voditi do daljeg slabljenja države, a najviše štete od toga će imati obični građani – rečeno je, između ostalog, na okruglom stolu, upriličenom u Banjaluci u organizaciji fondacije Fridrih Ebert.
Tom prilikom predstavljen je takozvani strategijski papir
pod nazivom „Korupcija u Bosni i Hercegovini" koji je pripremila organizacija Transparency
International.
Bosna i Hercegovina je u 2008.godini bila
zemlja sa najvišim stepenom korupcije u regionu a u posljednjih pet godina. Da
se nalazi na granici takozvane sistemske
korupcije potvrdila su istraživanja organizacije Transparency International. Prema
riječima autora studije „Korupcija u BiH" Srđana Blagovčanina jedna od
direktnih posljedica korupcije u BiH je siromaštvo, a nepostojanje konkretne antikorupcijske
reforme je jedan od bitnih razloga zašto Bosni i Hercegovini nije odobren
bezvizni režim sa zemljama Evropske unije.
„Ono što je posebno zabrinjavajuće, što je, rekao bih, posebno opasno je prisustvo
korupcije u oblasti obrazovanja i zdravstva. Prema nedavnom istraživanju javnog
mnjenja 96 posto ispitanika smatra da je korupcija prisutna na fakultetima…. Dakle,
to je gotovo 100 posto…, gotovo svi ispitanici smatraju da je korupcija
prisutna na visoko-školskim ustanovama" – takođe je istakao gospodin
Blagovčanin.
Podmićivanje, nepotizam, pronevjera, diverzija
javnog budžeta i poreza su česti oblici korupcije u Bosni i Hercegovini koji
slabe državu ali najviše štete imaju pojedinci, smatra predstavnik organizacije
Friedrich Ebert Damir Hajrić:
„Žrtve korupcije, najranjivije osobe su
penzioneri, stari, nezaposleni, manjine i ostale grupe koje se u Bosni i
Hercegovini nalaze ispod, ili blizu granice egzistencije. Oni si ne mogu
priuštiti optimalnu participaciju u zdravstvenom i obrazovnom, kao i pravnom
sistemu."
Član odbora direktora organizacije Transparency
International Aleksandra Martinović ističe da je u interesu većine građana BiH priključenje
Evropskoj uniji, ali da, po svemu sudeći,
to nije slučaj sa pojedinim političarima
koji se plaše odgovornosti što potvrđuje i nesprovođenje postojeće strategije u
borbi protiv korupcije. Ona dodaje:
„Ne može jedna te ista institucija da usvoji
određenu strategiju, da bude odgovorna za njenu implementaciju i da samu sebe
nadgleda da li ona tu strategiju provodi kako treba. Dobro znamo koliko je već
godina i nacrta zakona o konfiskaciji nelegalno stečene imovine prošlo kroz
razne parlamente i raznih nivoa upravljanja u Bosni i Hercegovini…. Međutim, do
dana današnjeg mi taj zakon nemamo."
Pojedini učesnici okruglog stola o korupciji održanog u Banjaluci su izrazili i nezadovolstvo prijedlogom Zakoma o javnim nabavkama, sada u skupštinskoj proceduri u državnom parlamentu, uz poruku da bez odgovarajućeg zakona koji će se sprovoditi nema ni uspješne borbe protiv korupcije.