Sjedinjene Američke Države, a
cijeli svijet, jučer su obilježile 40. godišnjcu prvog čovjekovog koraka na
Mjesecu. NASA, američka Nacionalna agencija za svemirka istraživanja, planira
ponovo to isto do 2020. godine, ali tada ne samo da bi ljudska posada sletjela
na Mjesec, nego tu stvorila uslove za stalan boravak i da za desetak godina, astronauti uzlete put Marsa. Pripreme u
okviru NASA-e za taj veliki izazov teku, ali u vrijeme kada je finasiranje tako
skupog programa vrlo upitno.
Svake sedmice na hiljade ljudi
posjeti svemirski centar Johnson u Houstonu da razledaju rakete i drugu
svemirsku opremu iz 60-godina, razvijenu za potrebe NASA-e. Za mnoge od njih,
to su godine slave i ponosa - tadašnji veliki cilj ... američki astronauti na
Mjesecu.... je ostvaren.
John Connolly, stručnjak NASA-e
koji radi na novom projektu, uvjeren je velika dostignuća:
"Pristigla je nova generacija
inžinjera i naučnika, NASA je željna povratka na Mjesec, saznavanja onoga što
misijama Apolla nije otkriveno i istraživanja mjesečevog tla."
Testiranje pogonskih motora za
novu raketu-nosač Ares, koju NASA planira koristiti tokom realizacije programa
nazvanog Sazvježđe je u toku. Gospodin Connolly ističe da analize stijena sa
Mjesečeve površine, donesene prije 40 godina, upućuju na mogućnost izdvajanja
kiseonika iz njih:
"Ako je moguće na Mjesecu
izdvojiti kiseonik, ako ga ne budemo morali transportovati sa zemlje, masa
onoga što će biti potrebno dopremiti na Mjesec da bi se preživjelo biće manja
za 80 odsto."
Na NASA-ine planovi, ma kako bili
ambiciozni, neki gledaju sa skepsom. Jedan od njih, Edwin "Buzz"
Aldrin, astronaut koji je nekoliko trenutaka poslije Neila Armstronga, koraknuo
Mjesecom nije oduševljen planovima da Sjedinjene Države za 10 godina budu tamo
gdje su bile prije 40:
"Mislim da nešto nije u redu.
Možda za tu divnu viziju nismo odabrali najpametniji način ostvarivanja."
Drugi su, pak, kritični prema
planu NASA-e da slijedeće godine okonča letove svemirskih brodova zarad novog
programa, a ekonomisti se pitaju da li je ostvarljiv izazov povratka na Mjesec
u vrijeme kada je američki budžet na rekordno niskom nivou.
Chris Bronk, tehnolog-analitičar
sa univerziteta Rice i Troy Gattis, softwer-inžinjer iz Houstona, u tekstu
objavljenom u The Houston Cronicle, sugeriraju da bi NASA trebala biti
privatizirana. Za gospodina Bronka, razlog za tako nešto je moguće smanjenje
NASA-inog budžeta:
"Ako analizirate ciljeve...
povratak na Mjesec, odlazak na Mars.... već odobrena finansijska sredstva nisu
u skladu sa potrebnim."
Rješenje je u inovaciji i
racionalizaciji, kaže gospodin Gattis:
"Gledajući realno na vladin
budući budžet, ako NASA hoće da ostvari
te velike ciljeve, mora stvari inovirati tako da odlazak u svemir bude znatno
jeftiniji, lakši, gotovo svakodnevan."
Zvaničnici NASA-e su svjesni
budžetskih stezanja i ograničenja.Gospodin Connoly ističe da NASA realizira
ciljeve koje definiraju američki predsjednik i Kongres, uz suradnju stručnjaka
i naučnika iz cijelog svijeta:
"Počelo je unutar NASA-e. Imali
smo jako mnogo pametnih ljudi i sa njima smo počeli. Ali naši projekti su tako
brzo rasli, otvarajući prostor za sve više i više stručnjaka izvana, izvan
Sjedinjenih Država."
NASA se nada da će do 2015. godine testirati lunarni modul Orion sa ljudskom posadom, a da će astronauti na Mjesec ponovo spustiti do 2020. godine.
