Na
obraćanje američkog predsjednika Baracka Obame, u četvrtak iz Kaira,
muslimanima širom svijeta, se gleda kao na mogućnost da predsjednik Obama
uspostavi novi kurs u američkoj vanjskoj politici. Kako za Glas Amerike
izvještava Kane Farabaugh, Arapi i muslimani širom Sjedinjenih Država će
pažljivo pratiti da li će Obamini planovi donijeti trajni mir na Srednjem
Istoku.
Jugositočni
dio američke savezne države Michigan, sa više od 300 hiljada Amerikanaca
arapskog porijekla, je dom najveće muslimanske zajednice u Sjedinjenim
Državama. U Dearbornu, predgradju Detroita, trećinu stanovništva čine Arapi,
većinom muslimani.
"Mi
ga zovemo Mali Bjerut."
Kaže,
Fay Saad, koja radi u Arapsko-Američkom nacionalnom muzeju u Dearbornu:
"Postoje
naravno i drugi, koji su stigli iz Iraka, Palestinskih teritorija i Jemena. To
je vrlo isprepletena zajednica. Mi se svi okupljamo zajedno kada su teška
vremena, i isto tako kada su dobra vremena."
2006.
je bila teška za Saad. Izraelska bomba je razorila njen porodični dom u
Bejrutu, ubivši joj baku i tetku.
Ona
se nada da će predsjednik Obama obnoviti, kako ona smatra, osjećaj pravičnosti
u odnosima sa Palestincima i Libanom.
"Naša,
američka bomba je ubila moju baku. Te bombe su američke proizvodnje. I ukoliko
Amerika nastavlja davati bombe i našu municiju Izraelu da nastavlja razarati
arapske zemlje, to jednostavno nije pošteno." Kaže Fay Saad.
Annan
Ameri, Palestinka-Amerikanka, je direktorica muzeja.Ona
se nada da će Obamin govor biti prvi korak na uspostavljanju stalnog mira
izmedju Izraela i Palestinaca.
"To
je problem koji jako dugo traje, i neće biti rješen preko noći. Ali može biti
barem namjera, ili poruka da je Srednji Istok važno pitanje i da ga treba
pošteno riješiti, i da Palestinci trebaju pošteno rješenje njihovih
problema."
Arapsko-Američka
zajednica u Dearbornu ima svoje vlastite novine, koje posljednjih dana opširno
pišu o predstojećem Obaminom govoru.
Osama
Siblani je izdavač. On kaže da predsjednik treba unutar Sjedinjenih Država
tražiti pomoć za pokretanje mirovne inicijative.
"Mislim
da na dohvat ruke ima dva važna faktora. Jedan je bivši predsjednik Jimmy
Carter, a drugi su Arapi u Americi."
Neki
od tih Amerikanaca-Arapa žive u Californiji. Khaled
Soliman radi u Los Angelesu i mnogo očekuje od predstojećeg Obaminog govora.
"Očekujem
da će on u Kairu iznijeti poruku nade i pokazati da su Sjedinjene Države
iskrene u odnosima sa muslimanskim svijetom i uistinu promjeniti image koji
popstoji posljednjih osam godina. I naravno, šta god bude rekao, trebaće biti
popraćeno akcijom."
Na
istočnoj obali Sjedinjenih Država, Malika Rushdan kaže da jedan govor neće
odlučiti da li će predsjednik Obama unaprijediti odnose sa muslimanima.
"Ne
bi željela biti u njegovom položaju, jer na njemu je veliki teret, a pred njim
dug put. Što se tiče unapredjenja američko-muslimanskih odnosa u svijetu,
ocjene je još rano donositi", smatra Malika Rushdan.
Izgledi
za Arapsko-Izraelske mirovne napore, a time i za unapredjenje odnosa sa
muslimanima, će postati jasniji nekoliko mjeseci nakon govora, kaže profesor na
Univerzitetu Michigan, Juan Cole.
"U
januaru će se održati novi palestinski izbori. Treba ih pravilno pripremiti i
dobiti vladu sa kojom će biti u stanju pregovarati. To su izazovi za
predsjednika Obamu, ali nisu nepremostivi", kaže profesor Cole.
Mnogi
u Arapskim i muslimanskim zajednicama u Americi dovode u vezu Obamino porijeklo,
kao sina muslimana iz Afrike, koji je jedno vrijeme živio u Indoneziji,
najmngobrojnijoj muslimanskoj zemlji na svijetu.
Ali,
mnogi se, takodjer, pitaju da li on svoje porijeklo i dobru volju u medjunarodnim odnosima može
koristiti da se uhvati u koštac sa političkim izazovima koje predstavlja
Srednji Istok.
