Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko je danas pred Vijećem sigurnosti UN-a u New Yorku podnio svoj prvi izvještaj o BiH otkako je preuzeo tu dužnost u martu ove godine. Vijeću se obratio i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić. Izvještaj pokriva period od 1 novembra 2008 do 30 aprila 2009.
Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko je pred Vijećem sigurnosti rekao da je u posljednjih šest mjeseci BiH postigla ograničen napredak po pitanju reformi. Međutim, nacionalistička, anti-dejtonska retorika koja predstavlja izazov suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH je imala dominantu ulogu, usprkos nastojanju tri politička lidera da započnu proces dijaloga i kompromisa. Ovlasti visokog predstavnika i upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira su i dalje dovodjene u pitanje, osobito kada su u pitanju kontinuirani napadi od strane vlade Republike srpske na državne institucije, ovlasti i zakone, rekao je sumirajući svoj izvještaj gospodin Inzko.
On je dodao da je postignut izvjestan napredak u ispunjavanju zahtjeva koje je postavio upravni odbor za tranziciju sa Ureda visokog predstavnika na ured specijalnog predstavnika EU, osobito kada je u pitanju usvajanje ustavnog amandmana u martu ove godine kojim se distrikt Brčko inkorporira u ustav BiH i omogućava mu se pristup ustavnom sudu. To je, naglasio je gospodin Inzko, prvi ustavni amandman nakon Dejtona koji je potpisan sa podrškom velike većine stranaka u parlamentu. BiH je također usvojila strategiju za sud za ratne zločine i odobrila implementaciju akcionog plana za strategiju reforme državnog pravnog sektora, rekao je Valentin Inzko. On je naglasio da vojna misija EU u BiH i dalje doprinosi sigurnom okruženju u zemlji. EUFOR je ključni faktor osiguranja u BiH u vrijeme kada je politička situacija u zemlji i dalje krhka, kaže visoki predstavnik.
Međutim, usprkos nekim pozitivnim kretanjima, nacionalistička i retorika podjele i dalje predstavlja izazov suverenitetu i ustavnom poretku BiH. Loši pregovori o budućnosti teritorijalne organizacije zemlje, kao dio početnih konsultacija o ustavnoj reformi, su sve strane doveli do toga da se vrate svojim maksimalističkim pozicijama, pa čak i dalje od toga, što je dodatno ograničilo prostor za kompromis. U navedenom periodu, zvaničnici i institucije RS-a su poduzeli korake i izdavali saopćenja produbljujući ideju o mogućoj secesiji RS-a. Njihova platforma se zasnivala na brojnim ultimatumima, među njima i pravo na održavanje referenduma o nezavisnosti RS-a u roku od tri godine. U aprilu, Milorad Dodik je za Radio Slobodna Evropa izjavio da vjeruje da će jednog dana uvjeti biti zreli za Republiku srpsku da slijedi primjer Kosova i odvoji se od BiH. Politička situacija je dodatno komplicirana vlastima i vladajućim strankama RS-a koje su u pitanje dovodile legalnost i vrijednost odluka visokog predstavnika, rekao je Valentin Inzko.
Po pitanju ratnih zločina, on je rekao da je prioritet haškog tribunala i dalje hapšenje Ratka Mladića i Gorana Hadžića, dodavši da će ured visokog predstavnika i dalje pružati podršku i surađivati sa tribunalom, NATO-m, EUFOR-om, EU, policijom RS-a, te obavještajnom i sigurnosnom agencijom BiH. On je na kraju još jednom naglasio da postoje ozbiljne zabrinutosti zbog političke situacije u zemlji, uključujući i izazove suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku zemlje, kao i njenim državnim institucijama.
U svojoj procjeni situacije u BiH, Nikola Špirić je naglasio da napredak BiH prema evro-atlantskim integracijama ovisi prvenstveno od BH političara,a ne od medjunarodne zajednice, i dodao donekle kontroverznu tvrdnju da vjeruje kako u BiH ima mnogo više uspjeha nego što to stoji u izvještaju Visokog Predstavnika, ali i optimizma koji će podariti novi uspjeh.
Obraćanje gospode Inzka i Špirića pred Vijećem sigurnosti UN-a možete vidjeti i čuti u popratnom video snimku.
