Kada je riječ o istraživanju, Zapadni Balkan je već unutar Evropske unije,
uvjeren je evropski komesar za istraživanje i nauku Janez Potočnik. Za njega, čak ni teško i izazovno vrijeme
ekonomske krize ne smije zaustaviti ovaj trend. Uz to poručuje i da mladi,
obrazovani kadrovi koji su iz država regiona proteklih godina otišli put
Zapada, nisu izgubljeni. Na njih treba računati i dati im mjesto u razvojnim i
istraživačkim planovima...
Sada, kada je zaokružen proces pridruživanja država Zapadnog Balkana projektu 7.
okvirnog programa za istraživanje i razvoj Evropske unije, gospodin Potočnik sa
zadovoljstvom kaže:
"Jedna od stvari koju sam sam sebi zadao kao cilj na početku mandata je
bila - uključiti sve države Zapadnog Balkana u Okvirni program istraživanja. Sa
pridruženjem BiH tom programu, početkom ove godine, uspjeli smo u tom cilju.
Dakle, sve države su sada uključene i mislim da je to za Zapadni Balkan
izvanredno jer su, na neki način, zemlje tog regiona već članice Evropske unije…
naravno, kada je riječ o istraživanju. Trebaće sada neko vrijeme da se snađu,
da vide kako se ovdje provode istraživanja, kako funkcioniše Program i cijela
mreža. Trebaće im neko vrijeme pripreme pred stvarno članstvo u Evropskoj uniji.
Dakle cijeli Zapadni Balkan je tu, to jeste, u jednu ruku, izazovno jer moraju
da plate za učešće, ali sa druge strane to je dodatna snaga koja vas gura da
kod kuće provodite reforme, a to je upravo ono što je regionu potrebno."
Gdje su potencijali? Da li su sa ekonomskom krizom iscrpljene i šanse za
ozbiljan istraživački i naučni rad? I … na koga se osloniti? Na ova i slična pitanja evropski komesar za istraživanje i nauku
odgovara:
"Sada se sve države bore sa lošom ekonomskom situacijom, koja nije
karakteristična samo za nauku i istraživanje. To stanje nameće pitanje kako
ekonomiju i društvo zadržati u nekoj vrsti stabilne situacije i to treba imati
na umu. Međutim, mislim da je važno shvatiti da su i Srbija i BiH u bivšoj
Jugoslaviji bile izuzetno intelektualno jake…Toga se dobro sjećam, jer sam sarađivao
sa njima na svome prethodnom poslu… kada smo još uvijek živjeli u zajedničkoj
državi. Čak i nakon što je značajan dio tog potencijala otišao iz zemlje, važno
je da se vjeruje u njihove mogućnosti, da se vjeruje da ti ljudi koji su vani
nisu izgubljeni… čak i ako žele da ostanu vani. Oni još uvijek žele da rade,
imaju vezu sa svojom domovinom. To je posebno važno ako se želi sačiniti društvo
u kojem mlađe generacije žele da ostanu.Vjerujem da su to stvarna pitanja
sadašnjice. Dakle, fokusirati se na budućnost,
na strpljivo i dosljedno građenje nečega iz čega mogu doći stvarni rezultati."
Realizacija projekta 7. okvirnog programa za istraživanje i razvoj Evropske unije (FP7 kako je mu je kodna oznaka) počela je 1. januara 2007. godine. To je, u najkraćem, ključni instrument finansiranja istraživačkog rada u Evropi i trajaće sve do 2013. godine. Mnogi ga smatraju kamenom-temeljcem naučne i razvojne politike Evropske unije i fundamentalnom polugom stimuliranja održive konkurentnosti i ukupnog evropskog napretka.
