Čak i prije svoje inauguracije u januaru, Barack Obama je nagovijestio da će pokušati uspostaviti novi odnos sa muslimanskim svijetom, zasnovan na uzajamnom poštovanju i interesima. Otakako je preuzeo dužnost, muslimanski svijet je pozdravio neke od odluka predsjednika Obame, kao što je zatvaranje zatvora Guantanamo u roku od godinu dana i zabranjivanje grubih tehnika ispitivanja zatvorenika. Ali analitičari kažu da bi izmjena u odnosima mogla uveliko zavisiti od predsjednikove sposobnosti da postigne mir između Izraelaca i Palestinaca.
Kao što je i obećao, predsjednik Obama se na samom početku svog mandata obratio muslimanskom svijetu. On je ovog mjeseca govorio pred turskim parlamentom.
Sjedinjene države nisu niti će ikada biti u ratu sa islamom, rekao je tada predsjednik Obama, a njegov govor se smatra ključnom promjenom u odnosu na Bushovu administraciju. Ta promjena je bila očigledna i na dan inauguracije.
Muslimanskom svijetu poručujem da ćemo tražiti novi put naprijed, zasnovan na zajedničkim interesima i uzajamnom poštovanju.
Za svoj prvi intervju, predsjednik Obama je izabrao arapsku mrežu Al Arabiya.
Mnogi arapski analitičari su taj intervju vidjeli kao njegovu želju da surađuje sa miroljubivim islamskim organizacijama koje su poduzele vjerodostojne korake kako bi se udaljile od naoružanih milicija, kaže David Patel asistent profesora na univerzitetu Cornell.
Ali neki Amerikanci - muslimani su skeptični kada je prava promjena u pitanju. Ibrahim Hooper je direktor komunikacija u Vijeću za američko islamske odnose.
Retorika je dobra ali mi čekamo na akciju i na međunarodnom i domaćem frontu, kako bi zapravo promijenili politiku koja bi pozitivno utjecala na živote američkih muslimana i muslimana širom svijeta, kaže gospodin Hooper.
U svojih prvih 100 dana, predsjednik je uspostavio politiku koja će direktno utjecati na muslimane u svijetu. On je potpisao izvršnu naredbu za zatvaranje zatvora u Guantanamu u roku od godinu dana i zabranio grube tehnike ispitivanja.
Bijela kuća je objavila da je voljna razgovarati sa Iranom o njegovom nuklearnom programu, što je jasno distanciranje od Bushove administracije. Po pitanju Iraka, predsjednik je rekao da će ispuniti svoje obećanje o okončanju američkih borbenih operacija do kraja sljedeće godine. On fokus pomjera na Afganistan, gdje šalje dodatni broj vojnika.
Ali krajnji test za predsjednika Obamu, u očima muslimana, bi se mogao odnositi na američku politiku prema izraelsko-palestinskom sukobu. Predsjednika Busha su smatrali osobom koja se uveliko priklanjala Izraelu i koja nije bila dovoljno uključena u mirovni proces. Arapski svijet je uz oprez pozdravio Obamino imenovanje Georgea Mitchella za specijalnog izaslanika za srednji istok. Neki međutim kažu da će šanse za mir kojem posreduju Amerikanci zavisiti od toga da li je administracija voljna odustati od Bushovog odbacivanja Hamasa, grupe koja vlada pojasom Gaze.
Ako bi se pokušalo marginalizirati Hamas i pogurati Mahmuda Abbasa, to bi značilo dvostruki standard, onaj koji kaže da ne priznajemo ne samo demokratske izbore, već da je jedina vlada koju priznajemo ona sa našim znakom odobrenja. Nadati se je da Obama neće krenuti tim putem, kaže John Esposito profesor međunarodnih odnosa i islamskih studija na univerzitetu Georgetown.
Izrael odbija da razgovara sa Hamasom, jer ta grupa ne priznaje jevrejsku državu, niti osuđuje nasilje.
Prošle sedmice je državna tajnica Hillary Clinton rekla da bi američke opcije trebale biti otvorene za moguću palestinsku vladu jedinstva koja bi mogla uključivati Hamas, što je izjava koja je razljutila pro-izraelski orjentirane američke zakonodavce. Bijela kuća je na razgovore pozvala izraelske, palestinske i egipatske lidere. Sposobnost administracije da moguće privoli strane na rješenje od dvije države bi vjerovatno uveliko poboljšalo američki imidž u muslimanskom svijetu.