Predsjednik SAD Barack Obama obznanio je plan čiji je cilj smanjiti broj slučajeva u kojima, u najkraćem, banke i drugi zajmodavci oduzimaju i prodaju kuće i stanove od dužnika koji nisu u stanju na vrijeme i uredno otplaćivati kredite za te kuće ili stanove. Mada realizacijom tog plana neće biti obuhvaćen baš svaki dužnik u nevolji, mnogi analitičari ističu da je to dobar korak u stabiliziranju tržišta nekretnina, tržišta na kojem se zapravo i začela finansijaka kriza u SAD
Merilee Maybee iz Phoenixa u Arizoni je jedna od dva
miliona onih čiju su kuću ili stan
zaplijenili kreditori:
"Oduzeto nam je.... oduzet svaki zid koji smo
obojili, svaka biljka koju smo zasadili.... Sve što smo uradili....
nestalo."
Planom gospodina Baracka 275 milijardi dolara biće
usmjereno kao pomoć dužnicima:
"Američki san imati vlastiti krov nad glavom ugrožen je kreditnom krizom koja prijeti i stabilnosti naše ekonomije i miru u porodicama i susjedstvima" - ističe američki predsjednik.
Planom pomoći moglo bi biti obuhvaćeno i do devet miliona kućevlasnika, svrstanih u
dvije kategorije....
One čija nekretnina sada vrijedi manje od
kreditnog zaduženja i one koji ne mogu plaćati mjesečnu ratu.
Prošlog mjeseca jedna od svakih 466 kuća bila je u
nekoj od faza oduzimanja. Stavljanje oduzetih kuća ili stanova na
tržište dodatno povećava ponudu i, u sada smanjenjoj tražnji, utiče na dalji
pad cijena nekretnina, ističe glavni ekonomista Nacionalnogu udruženja za
promet nekretnina Lawrence Yun:
"Previše prodavaca...
premalo kupaca... pad cijena i ispod realnog nivoa... Ako na tržištu bude manji broj oduzetih kuća, to će
pomoći stabiliziranju cijena i podstaći novu gradnju."
Zbog određenih
ograničenja, neće svakom kućevlasniku u nevolji biti pomognuto, kaže Sharon
Price iz Nacionalnog udruženja stanovanja, organizacije koja brine o poštivanju prava kupaca:
"Svi neće biti spašeni, milionima porodica kuće
i stanovi će biti zaplijenjeni."
Po sadašnjim zakonskim odredbama kućevlasnik, dužnik
u nevolji ne može otići na sud i proglasiti bankrot i pokrenuti proces promjene
postojećih kreditinih uslova. Kongres razmatra mogućnost izmjene zakonskih
odbrebi u tom smislu da sudije budu ovlaštene da posreduju i određuju nove,
povoljnije kreditne uslove. Predsjednik Obama podržava takve promjene, dok iz
Udruženja banaka i kreditora kupovine nekretnina upozoravaju da bi izmjene
propisa o bankrotu mogle imati skupe posljedice.
Potpredsjednik Udruženja Francis Creighton ističe da
bi i strani kreditori mogli biti time uplašeni i prestati ulagati u američko
tržište kredita za nekretnine:
„Ako
sudije budu ovlaštene da mijenjaju vrijednosti kredita, međunarodni investitori
će zahtijevati veću kamatu na njihov uloženi novac, ili neće htjeti nikako ulagati u tu vrstu
finansijskih trnsakcija."
Advokati, specijalisti za bankrot i predstavnici
grupa za zaštitu potrošača kažu da kreditori često prodaju i prepodaju kredite
novim investitorima koji ne mogu ili neće da pristanu na refinasiranje, čak i ako je to u interesu i dužnika i krajnjeg
kreditora.
Plan predsjednika Obame ograničen je kućevlasnike
koji žive u kupljenim kućama i stanovima. Kuće za odmor
i stambene jedinice kupljene da bi bile iznajmljivane nisu obuhvaćene
planom.Gospođa Price smatra da bi i jedinice za rentiranje trebalo štititi od oduzimanja:
"Iznajmljivane stambene jedinice čine od 25 do
40 posto onih nekretnina kojima širom Amerike prijeti plijenidba. I ako budu
zaplijenjene, oni koji ih iznajmljuju takođe će biti
izbačeni na ulicu."
Mnogi kupci kuća i stanova neće moći otplaćivati
kredite ni pod povoljnijim uvjetima. Prema decembarskom izvještaju američke vlade, skoro 20 odsto onih koji su početkom prošle godine refinansirali, uzeli novi povoljniji kredit
i otplatili stari nepovoljni, kasne sa otplatom.
Credit Suisse, međunarodna kompanija za pružanje finansijskih usluga, predviđa da će iduće godine biti više od osam miliona slučajeva oduzimanja kuća i stanova od onih koji nisu u stanju na vrijeme i uredno otplaćivati kredite.
