Na jednom od panela o BiH koji je nedavno održan ovdje u Washingtonu su se mogla čuti različita mišljenja o sadašnjosti i budućnosti Bosne. BiH je poređena sa Kiprom i Srednjim Istokom, odnosno situacijom između frakcija Fatah i Hamas. Neke od vašingtonskih poznavalaca balkanskih prilika pitali smo šta misle o takvim poređenjima.
Bruce Hitchner, jedan od njih, smatra da takvo poređenje i takvo rješenje za BiH nije realno:
"Ne slažem se s tim. Mislim da bi to bila greška i da bi dovelo do države još manje funkcionalne nego što je ona sada. Zaista nije moguće stvoriti dvije autonomne strukture u zemlji koje bi živjele unutar samo malo širih granica. Realnost je da se, kada je u pitanju Bosna, moramo pokrenuti ka zemlji u kojoj postoji više nivoa vlasti koje su sposobne izvršiti sve svoje odgovornosti i koje mogu surađivati u standardnim procesima EU. Mislim da bi bilo kakvo kretanje ka rješenju poput Kipra bilo priznavanje neuspjeha. Ono bi bilo u suprotnosti sa osnovnim principima koji su se pokušali uspostaviti Dejtonom. Možda se ne slažemo o svim aspektima njegove implementacije, ali osnovni princip je još uvijek osnovni cilj, koji mora i ostati osnovni cilj, a to je cjelovita, integrirana, multietnička zemlja. Mislim da je to nešto što je u skladu sa agendom ovdašnje nove administracije, a to je povratak ljudskim pravima, te snažnoj, mudroj i djelotvornoj diplomaciji. Mislim da bi bilo dobro za SAD da postanu aktivnije uključene u pružanje pomoći BiH da ostvari svoje ciljeve, i da rade zajedno sa EU. To doista jeste projekat EU, ali SA tu mogu biti od pomoći. I vjerujem da je to od ključne važnosti za uspjeh u budućnosti. I oštro odbacujem bilo kakav dogovor koji bi bio po uzoru Kipra" – ističe gospodin Hitchner.
On posebno naglašava da je ono što može osigurati budućnost BiH ustavna reforma, te izgradnja državnih institucija:
"Znate, neki nam kažu da Dejton zamršen, ali moramo se suočiti s činjenicom da je Bosna kompleksna država. I bilo koje rješenje koje nađemo za Bosnu će biti kompleksno. Ali mislim da je važno shvatiti da iz te složenosti možemo izgraditi nešto što se zovu zajedničke institucije na entitetskom i državnom nivou koje će zajednički raditi, kao i zajedničke odgovornosti. Bosna ima budućnost, jedino je pitanje koliko će dobra ta budućnost biti."
Šta može osigurati svijetlu budućnost BiH, upitali smo i Janusza Bugajskog, još jednog dobrog poznavaoca balkanskih kretanja:
"Predanost Bosanaca ka vlastitoj budućnosti, to je prva stvar. Drugim riječima, predanost ka jedinstvenoj državi. Podjeljena Bosna se neće integrirati u EU koja postavlja visoke standarde i nudi međunarodnu pomoć, pruža veće šanse investiranja i druge prednosti. Druga važna stvar po pitanju budućnosti Bosne je uključenost međunarodne zajednice. Ako ne možemo Bosnu i Balkan uvesti u sami vrh prioriteta nove američke administracije, onda je trebamo pokušati dovesti barem u prvih 10. Tokom Bushove administracije Balkan je na toj listi prioriteta pao na 40. ili 50. mjesto, a sada postoje šanse da se region vrati u prvih 10" – smatra gospodin Bugajski.
