SAD i Rusija trenutno imaju prilično zategnute odnose oko brojnih pitanja, uključujući proširenje NATO-a, američki prijedlog o raspoređivanju raketnog odbrambenog sistema u centralnoj Evropi, te ruski napad na Gruziju sredinom ove godine. Novoizabrani američki predsjednik Barack Obama moraće se, kad stupi na dužnost, pozabaviti tim problemima.
Dan nakon istorijske izborne pobjede Baracka Obame, dok je većina svijeta pozdravljala takav ishod, ruski predsjednik Dmitri Medvjedev je reagirao u sasvim drugačijem tonu. U velikom govoru, on ne samo da je propustio da spomene Obaminu pobjedu, nego je zaprijetio da će u blizini Poljske postaviti rakete kratkog dometa. To bi trebalo da bude kontramjeru za predloženi američki odbrambeni raketni sistem u centralnoj Evropi, uprkos tome što Washington i dalje insistira da je taj sistem okrenut protiv Irana, a ne protiv Moskve.
Rusija je, takođe, svoje vojne brodove poslala ka Americi, radi zajedničkih manevara sa Venecuelom, u posjetu Kubi, ti brodovi prošli su i kroz Panamski kanal…
Ipak, ruski predsjednik smatra da se novim američkim predsjednikom treba sastati što prije:
“Mislim da je najvažnije da taj sastanak bude početak dijaloga i da do njega dođe što prije. I s tim u vezi, imamo istovjetan stav kao i novoizabrani predsjednik Obama… to treba da bude bez odlaganja i bez ikakvih preduslova.”
Gospodin Obama preuzima predsjedničku dužnost u trenutku kad je Amerika uključena u dva rata i kad je izložena najtežoj ekonomskoj krizi nakon Velike depresije iz tridesetih godina prošlog vijeka. Stoga nezavisni politički analitičar Aleksander Konovalov upozorava da Rusija vjerovatno neće biti glavna američka briga:
“Mislim da će Obamina lista prioriteta izgledati ovako: ekonomija, pa ekonomija i opet ekonomija, zatim Irak, Irak i Irak, te Afghanistan, Afghanistan i još jednom Afghanistan. Tek zatim, on će možda imati vremena da razmisli i učini nešto u vezi sa Rusijom.”
Gospodin Obama je početkom decembra izjavio da će njegova administracija nastojati da s Moskovom sarađuje gdje god je to muguće, navodeći za primjer nuklearnu ne-proliferaciju i zajedničke napore protiv terorizma. Budući predsjednik je, međutim, dodao i to da Amerika mora Rusiji poslati jasan signal da ne može izazivati Gruziju i ostale susjede.
Viktor Kremenjuk, zamjenik direktora Američko-kanadskog instituta u Moskvi, smatra da Rusija i Amerika mogu sarađivati po mnogim pitanjima uprkos svim razlikama:
“To uključuje ne samo finansijska pitanja, ne samo neširenje nuklearnog oružja, nego i klimatske promjene, energetsku sigurnost i brojna druga komplikovana pitanja koja treba da rješavamo zajedno.”
Ruski lideri se već neko vrijeme zalažu za uspostavljanje novog međunarodnog poretka koji bi zamijenio, kako ocjenjuju I kako to nazivaju, jednopolarni svijet kojim sada Sjedinjene Američke Države dominiraju.
Ipak, bivši sovjetski predsjednik Mikhail Gorbačov upozorava da trenutna globalna finansijska kriza pokazuje da međunarodna zajednica i dalje treba Sjedinjene Države:
“Amerika je svima potrebna. Jedna jaka, demokratska i sigurna u sebe Amerika, potrebna je cijelom svijetu, ne samo Amerikancima. Vidimo, kad je nešto loše za Ameriku, to bude loše i za sve druge.”
Novoizabrani američki predsjednik Barack Obama nije još detaljno govorio o svojoj budućoj politici prema Rusiji, navodeći da Amerika do 20. januara iduće godine ima aktuelnog predsjednika. No, premda kremaljski lideri nisu uzeli učešća u široko raprostranjenoj međunarodnoj proslavi Obamine istorijske pobjede, oni očekuju da budu među prvima s kojima će se on susresti nakon inauguracije.
