Četiri muškarca, osumnjičena za učešće u zločinu protiv čovječnosti prije 16 godina, danas su dopremljeni na adresu Kraljice Jelene 88 u Sarajevu. U kompleksu Suda BiH predati su Tužilaštvu, koje je naložilo hapšenje, i sutra bi trebalo biti poznato da li će biti i zadržani u pritvoru.
Uhapšeni su osumnjičeni za učešće u strijeljanju više od 200 ljudi na Korićanskim stijenama u blizini Kneževa u Republici Srpskoj. Žrtve su 21. avgusta 1992. godine iz prijedorskih logora autobusima dovedene na mjesto egzekucije.
Uz četvoricu danas uhapšenih, broj osumnjičenih za taj zločin popeo se na 8, a narednih mjeseci očekuje se i početak suđenja.
Do sada su za zločin na Korićanskim stijenama sudije tribunala u Hagu osudile Darka Mrđu na 17 godina zatvora.
U prijedorskom udruženju "Izvor"koje okuplja porodice ubijenih zadovoljni su hapšenjem, ali očekuju utvrđivanje krivice svih pojedinaca koji su bili prisutni kada je zločin počinjen. U kraćem telefonskom razgovoru za Glas Amerike Edin Ramulić, jedan od članova udruženja kaže:
"Taj interventni vod je u svom sastavu imamo više od 20 osoba. Mi ćemo biti zadovoljni tek onda kada se utvrdi pojedinačna odgovornost svakog od tih pripadnika interventnog voda, ali i odgovornost i onih koji su ih poslali, te odgovornost onih koji i dan danas kriju tijela od porodica žrtava."
Porodice žrtava ratnih zločina često su nezadovoljne brzinom rada pravosudnih institucija. U prijedorskom udruženju smatraju da se istrage i suđenja trebaju ubrzati kako bi nakon toga ljudi dobili priliku da žive u zdravoj sredini. Sada, kaže gospodin Ramulić, nije tako.
"Živimo svi u istom gradu, susreću se međusobno ljudi koji su osumnjičeni i ljudi koji će se u sudnicama pojaviti kao svjedoci... Znači, to je jedno veoma opasno stanje."
Sud Bosne i Hercegovine u zadnje 3 godine radio je na više od 50 slučajeva ratnih zločina u zemlji. Rad Suda bio je predmet analize i Međunarodnog centra za tranzicionu pravdu.
Bogdan Ivanišević, koji je ispred tog centra radio na izvještaju, kaže da se rad Suda ne može svesti na puku statistiku, ali da i same cifre mogu ukazati na neke činjenice. Prema njegovim podacima, negativnu percepciju Suda BiH u Republici Srpskoj pobija statistika o kojoj se malo zna:
"Postoji veoma snažno raspostranjeno iskreno uvjerenje kod mnogih u Republici Srpskoj da je Sud BiH samo sud za jedan narod, odnosno Srbe kao optužene. Pri tome se ignoriše činjenica da se jedna trećina suđenja za ratne zločine pred Sudom BiH odnosila na postupke protiv optuženih Bošnjaka i Hrvata, uključujući u polovini tih predmeta slučajeve u kojima su Srbi bili žrtve ratnih zločina."
U izvještaju se Sudu zamjera i nejasan kriterij pri odabiru predmeta, ali, cjelokupno gledano, izvještaj Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu je pozitivan za Sud BiH. Posebno je naglašena njegova produktivnost, kaže gospodin Ivanišević:
"Nekih 15, 16 presuda godišnje, odnosno postupaka godišnje se pokreće, što je značajno dostignuće ako imate u vidu da u nekim susjednim zemljama u regionu se sudi u dva, ili tri nova predmeta.... recimo u Srbiji i na Kosovu."
Rad sudija i tužioca ocijenjen je kao nepristrasan i profesionalan, ali je i upozoreno da bi se Sud, brojčano gledajući, mogao suočiti sa više predmeta nego što može kvalitetno obraditi.
Međunarodni centar za tranzicijsku pravdu suđenja za ratne zločine smatra nezamjenjivim u svođenju "računa" iz prošlosti i upozorava da BiH treba imati državnu strategiju o ovom pitanju.
