Politika je, jednostavno rečeno, tržiste ideja, stranaka i grupa koje te ideje promoviraju. U tom pogledu u Sjedinjenim Američkim državama najjače su upravo Demokratska i Republikanska stranka.
Nisu to jedine stranke na ovim prostorima, ali ipak ogromna većina Amerikanaca se opredjeljuje ili za jednu, ili za drugu.... već decenijama.
Zapravo, Republikanci i Demokrati kontroliraju Bijelu kuću i imaju izrazitu većinu u Kongresu već više od 150 godina. Oduvijek značajno razlitičitih političkih stajališta o najbitnijim unutarnjim i spoljnopolitičkim pitanjima, i jedni i drugi borili se i bore međusobno za naklonost američkih glasača.
Frank Donatelli, zamjenik predsjedavajućeg Nacionalnog komiteta Republikanske stranke kaže:«Povijesno geldano, naša stranka je oduvijek bila za manju saveznu vladu, niži porez, manju federalnu potrošnju. U međunarodnom pogledu, Republikanci su ubijek bili i jesu za jaku nacionalnu obranu, za to da Amerika uvijek djeluje u vlastitom interesu, ali naravno, uz suradnju sa saveznicima.»
Rivalska, Demokratska, stranka ima, u osnovi, drugačiju filozofiju. Michael McDonald, analitičar vašingtonske neovisne analitičke grupe Brookings, kaže:
«Ideološki gledano , Demokratska stranka je liberalna, lijevo od centra orijentirana stranka. Općenito, Demokrati su za veću ulogu savezne vlade, za jači uticaj federalne vlade u donošenju društvenih regulative, za izdašnije pogodnosti i usluge siromašnijem sloju društva.»
Demokratska stranka je stala na takav kurs otprilike prije 75 godina, u vrijeme kada je za predsjednika izabran Franklin Delano Roosevelt. Bilo je to doba velike ekonomske depresije. Gospodin Roosevelt je tada pokrenuo sveobuhvatan program oporavka nazvan New Deal, čije su ekonomske i socijalne reforme imale za cilj pomoći prosječnom Amerikancu. Rooseveltova Demokratska koalicija glasača iz redova radničke klase u velikim gradovima i iz nekoliko saveznih država američkog juga, održala se sve do 1960-tih godina. U to vrijeme i Republikanci su počeli privlačiti bijelce iz radničke klase, posebno na jugu Sjedinjenih Država.
Gospodin Donald o Demokratskoj stranci danas dodaje:
«Kao prvo, Demokrati su koalicija ne-bijelaca. Zatim, tu imate ljude koji su visoko obrazovani, ljude koji više zarađuju, ljude koji stvaraju neku vrstu liberalne elite unutar društva. I veliki broj žena pobornici su Demokrata.»
Uz velike gradove, Demokrati su jaki i na industrijskom sjevero-istoku zemlje, saveznim državama uz obalu Pacifika i popularni kod mladih.
Za Republikansku stranku je pokojni Ronald Reagan, američki predsjednik od 1981. do 1989. godine, postao simbolička figura, poput Roosevelta kod Demokrata. Osim nekih drugih, za Republikance znakovito je još jedno naslijeđe Ronalda Reagana – privlačenje stranci i uključivanje konzervativaca u njenu široku bazu, poput fundamentalističkih svećenika i aktivista protiv abortusa.
Ovogodišnja izborna borba između Demokrata i Republikanaca seže dalje od kontrole same Bijele kuće. Na dan izbora, a biće održani početkom novembra, ove godine biraće se i dio senatora za Senat i zastupnici za Zastupnički dom Kongresa. Većina u Kongresa biće ključna poluga za onog predsjedničkog kandidata koji uđe u Bijelu kuću, naravno i stranku u cjelini, ukoliko žele da ostvare ideje i preizborna obećanja.
