Manje je od mjesec dana do otvaranja ljetnih olimpijskih igara u Pekingu. Završne pripreme u cijeloj Kini, a ne samo u njenom glavnom gradu, u su u punom jeku. I kineski zid, jedno od svjtskih graditeljskih čuda je, primjera radi, podvrgnut akciji uljepšavanja. Na više od 13 kilometara duž zida proteže se «Olimpijski zmaj,» umjetnička instalacija koja predstavlja nacionalne i regionalne zastave svih 205 zemalja čiji sportisti učestvuju na olimpijadi. Glavni stadion, nazvan «Gnijezdo» i još 31 olimpijski objekat spremni su već mjesecima. Glavni press-centar otvoren je nedavno i njegov je kapacitet predviđen za više od 20 hiljada novinara iz cijelog svijeta.
Zvaničnik Međunarodnog olimpijskog komiteta Hein Verbruggen nedavno je obišao taj objekat i tom prilikom, pored ostalog, rekao:
"Ovo izuzetno zdanje, zajedno sa međunarodnim radiotelevizijskim centrom, spada među najvažnije objekte ovih igara, jer će odavde kretati priča o olimpijadi Peking 2008.»
I mnoge, naoko sporedne stvari u Pekinga takođe su osavremenjene. Kineska vlada je, opet primjera radi, utršila 57 miliona dolara da bi renovirala više od 5 hiljada javnih sanitarnih objekata.
Unatoč svemu tome, svemu onome što su vlada, organizatori i svi oni koji su bili i jesu uključeni u pripreme igara, učinili i čine i dalje ostaje pitanje da li će zahvaljući olimpijskim igrama Kina popraviti sliku o samoj sebi ili će biti potvrđeno ono što kritičari zamjeraju toj zemlji.
Kineski zvaničnici su poduzeli akcije čiji je cilj da smaniivanje aero-zagađenja u Pekingu i potrošili više od 15 milijardi dolara na mjere protiv zagadjenja, uključujući premještanje fabrika i ograničavanje automobilskog saobraćaja u gradu tokom nadmetanja.
Pitanje slobode medija u Kini aktuelizirano je kad su televizijske mreže, koje su prava direktnog televizijskog prenosa platile milijardama dolara, shvatile da su kineske vlasti ograničile vrijeme kad mreže mogu da izvještavaju sa trga Tienanmen.
Organizacije koje se bore za ljudska prava iskoristile su interes medija za Olimpijadu da njihovu pažnju usmjere na zloupotrebe ljudskih prava u Kini. Amnesty International je nedavno kineskoj ambasadi u Parizu predao peticiju sa gotovo 120 hiljada potpisa kojom se traži oslobađanje političkih zatvorenika u Kini. Kako Amnesty procjenjuje, u toj je zemlji trenutno u zatvorima oko pola miliona ljudi bez ikakve optužnice ili suđenja. Bili bi nužni neki ozbiljni koraci kineskih vlasti da bi svijet bio uvjeren da Kina ispunjava obećanja da će poštovati ljudska prava, datih u vrijeme podnošenja kandidature i lobiranja za izbor ovogodišnjeg olimpijskog domaćina.
Za sada, Kina uspješno izbjegava bilo kakve diplomatske neprijatnosti. Nakon što je ranije nagovijestio da bi mogao bojkotirati ceremoniju otvaranja igara u znak protesta zbog Tibeta, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy sada kaže da će doći u Peking. I američki predsjednik George Bush takođe planira da prisustvuje ceremoniji otvaranja igara, uz napomenu da on o nužnosti poštivanja ljudskih prava, direktno razgovara sa kineskim predsjednikom Hu Jintaom.
«Kineski predsjednik i ja stalno razgovaramo o ljudskim pravima i političkim slobodama. Gospodinu Jintau je dobro poznat moj stav o tome. I kao što sam rekao, meni ne treba olimpijada da bih otvoreno razgovarao o vrućim pitanjima sa nekim sa kim imam dobre odnose.»
Uprkos nadanjimja Kineza da će olimpijske igre biti iskorištene kao prilika da se svijetu pokaže moderna Kina, i dalje postoji zabrinutost da bi politika mogla da pokvari dobro zamišljenu i, kako se na svemu do sada urađenom da zaključiti, dobro organiziranu najveću smotru sportista iz svih dijelova svijeta.
