Iako je pred Hrvatskom ostalo još dosta posla, prije svega da otvori, a potom i zaključi neka od poglavlja tehničkih pregovora sa Briselom, i Zagreb i Brisel se nadaju da bi se mogao ispoštovati plan da do sredine naredne godine ključni dio posla bude zaključen i zemlja bude spremna da 2010. godine postane nova članica EU.
Ta su se nadanja čula i tokom posjete ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Jandrokovića Evropskoj komisiji i njenom komesaru za proširenje Olli Rehnu, a takođe i tokom drugih susreta koje je hrvatski zvaničnik imao u sjedištu evropskih institucija. Sumirajući razgovore sa gospodinom Jandrokovićem, evropski komesar za proširenje Olli Rehn je, uz ostalo, rekao:
"Ako Hrvatska postigne potrebne rezultate, uvjeren sam da je moguće načiniti progres u pregovorima tokom ove godine, a Evropska komisija bi tada, zapravo još ove jeseni, u svome "paketu proširenja", prezentirala moguće rokove za zaključenje tehničkih poregovora do 2009. godine.... naravno ukoliko Hrvatska ostvari sve očekivano".
Slična očekivanja dijele i evropski parlamentarci koji pozdravljaju namjeru i spremnost hrvatske strane da učini sve što je potrebno kako bi ispunila tražene uslove i Hrvatska postala nova evropska članica 2010. godine.
Do tada, osim tehničkih pregovora sa Evropskom komisijom, Zagreb bi trebao, po mišljenju Brisela, da riješi i otvorena granična pitanja sa Slovenijom, zatim da ubrza jačanje kapaciteta javne uprave kako bi Hrvatska mogla uspješno provoditi novu zakonsku regulativu, usaglašenu sa evropskom. Takođe se ukazuje da treba ojačati i nezavisnost, nepristrasnost i profesionalizam hrvatskog sudstva, čiji sistem traži hitnu reformu i racionalizaciju.
Kada su mogući problemi u pitanju, Brisel prvenstveno misli na neriješeno pitanje zaštitnog ekološko-ribolovnog pojasa sa Slovenijom i Italijom, koje je trenutno ostavljeno po strani. Tu je i realan problem kašnjenja u tehničkim pregovorima. Do sada je otvorena tek polovina od 32 poglavlja različitih oblasti, o kojima se moraju zaključiti pregovori sa Briselom kako bi Zagreb dobio zeleno svjetlo za prijem. Zato je dat rok da se do juna otvore sva preostala pitanja, kako bi pregovarači imali prostora da posao zaključe sa narednom godinom.
U svakom slučaju, Brisel je prepoznao dosadašnje konkretne rezultate na terenu, pored ostalih, i značajan porast dovođenja pred sud slučajeva korupcije. Iz sjedišta EU, kada su u pitanju manjine, pozdravljaju i novi zakon o nacionalnim manjinama i pozivaju Zagreb da snažno provodi zakonske odredbe o dvojezičnoj nastavi u školama i dvojezičnoj praksi u javnoj upravi, i da insistira na jednakim mogućnostima i za pripadnike nacionalnih manjina u sektoru uprave i sudstva.
