Lansiranje svemirskog broda sputnik prije 50 godina je Sjedinjene Države dovelo u stanje šoka.
Ovaj je sovjetski satelit, da tako kažemo, porodio Doba istraživanja svemira, izazvao svemirsku utrku, i stovrio uzbudjenje u generacijama i generacijama Amerikanaca.Novinar Glasa Amerike Paul Sisco nas podsjeća na američku reakciju na lansiranje sovjetskog broda u stratosferu prije tačno 50 godina - 4. oktobra 1957.
1957 u Americi. Eisenhower je predsjednik, Elvis je kralj, i Amerika i Sovjetski savez imaju po atomsku bombu.
No, Sovjetski savez je cijeli jedan ocean udaljen od Amerike. Pred kraj ljeta, Amerikance mnogo više brine njihova borba za gradjanska prava, i baseball, neko ruska nuklearna prijetnja. No - 4. oktobra Rusi u svemir lansiraju Sputnik.
Roger Launius, povjesničar svemirskih istraživanja: To je doslovno promijenilo sve. Na mnogo načina je taj trenutak predstavljalo zoru novoga doba, kaže povjeničar Roger Launius iz muzejske institucije Smithsonian.
Roger Launius, povjesničar svemirskih istraživanja: Kao prvo, to je bio signal da dolaze promjene u budućnosti koje znače da nismo osudjeni na boravak na ovoj planeti.
Za Amerikance je to bio izvor brige i straha.
Roger Launius, povjesničar svemirskih istraživanja: Ako Sovjeti mogu poslati satelit iznad naših glava, iznad Sjedinjenih Država ili bilo gdje drugo, to znači da nam mogu poslati i nuklearnu raketu, ako žele.
A što se tiče ruske reakcije?
Steven Dick, povjesničar iz NASA-e:
Ni sami Rusi nisu shvatili kakva je ovo revolucija bila, kaže povjesničar NASA-e Steven Dick, i nastvalja: Na naslovnoj stranici PRAVDE to je bilo predstavljeno tek kroz mali članak, dok je u ovoj zemlji to osvanulo kao glavna vijest na naslovnim stranicama svih novina... Rusi su tad shvatili šta su uradili - i započela je utrka.
Predsjednik Eisenhower je pokušao smiriti Ameriku zbog njenog sporog svemirskog programa, ali brige su rasle, a kulminirale 3 novembra kada su Rusi u svemir poslali psa Laiku, u Sputniku 2... A tada - 6. decembra, Amerikanci probaju sa satelitom Vanguard, koji eksplodira.
Roger Launius, povjesničar svemirskih istraživanja: Bila je to eksplozija, otkrovenje... U tom trenutku smo svi shvatili da se nešto hitno mora uraditi.
Predsjednik Dwight Eisenhower se okrenuo američkoj vojsci i njemačkom učenjaku Wernhery von Braunu, zatraživši pomoć. 31 januara 1958. von Braunov Explorer One postaje prvi američki satelit koji orbitira oko Zemlje. Kasnije te godine osniva se američka agencija za svemir, NASA.
Steven Dick, povjesničar NASA-e:
Dakle, od oktobra 1957. do oktobra 1958. puno je toga uradjeno, a uzbudjenje je poraslo kada smo odlučili da krenemo u utrku s Rusima oko slijetanja na Mjesec.
Ostalo se zna iz povijesti. Letjelice s ljudskom posadom ili bez nje, Gemini, Mercury, Apollo, uspjesi i neuspjesi programa shutlle-ova. Danas, 50 godina nakon Sputnika, oko 100 zemalja zajedno radi na kompletiranju medjunarodne svemirske stanice. To je odskočna daska za buduće misije na Mjesec, Mars, a možda i dalje.
