Evropska unija će u najskorije vrijeme da otvori vrata za radnike iz zemalja Zapadnog Balkana, najavljujući, istovremeno, oštre mjere protiv ilegalne imigracije.
Iako zvuče kontradiktorno, najavljene evropske mjere bi trebale da ostvare vrlo razumljiv cilj Evropljana- da uvedu reda u tržište rada, gdje je
danas, priznaju to svi u Briselu, sve značajnija stavka ilegalna imigracija i radnici koji rade za minimalne nadnice, daleko od bilo kakve radničke, socijalne i zdravstvene zaštite.
Umjesto toga, najavljuje Evropska komisija ovih dana, napraviće se lista potrebnih zanimanja i profila, kakvi će biti dobrodošli i sa područja
koje još uvijek ne pripada zajedničkom evropskom tržištu rada, izmedju ostalog, računa se i na BiH i ostale države balkanskog regiona.
Riječ je o poslovima koji se, ciframa, mjere stotinama hiljada i koji bi u najskorije vrijeme, zahvaljujući evropskom rastu, mogli biti aktuelni.
Riječ je, takodje, o kvalifikovanim radnicima kakvih, za tave potrebe, nema dovoljno na području Unije. Zbog toga bi se sklapali ugovori ograničenog trajanja sa balkanskim radnicima, koji bi trajali upravo onoliko koliko
bude trajala evropska potreba za dodatnom radnom snagom.
Sa druge strane, Evropljani najavljuju rigorozne mjere prema kompanijama koje zapošljavaju ilegalne radnike, čiji je posao, u najvećem broju
slučajeva, potcijenjen, a uslovi rada nepodnošljivi. Takve će se kompanije kažnjavati oštrim novčanim kaznama, gubitkom ugovora, plaćanjem troškova repatrijacije ilegalaca, kao i dodatnim poreskim stavkama.
Evropska namjera je da se uvede red u tržište rada, ali i da se pruži šansa onima koji još uvijek gledaju "preko ograde" prema mogoćnosti da za
svoje znanje i sposobnosti dobiju i zadovoljavajuću materijalnu naknadu,
tim prije što je riječ o ljudima koji dolaze sa prostora koji bi se u skoroj budućnosti trebao pridružiti evropskoj asocijaciji država.
