30 godina nakon prvog uspješnog slijetanja robotskog vozila NASE, Vikinga, potraga za životom na crvenoj planeti još uvijek dovodi do entuzijazma kada je u pitanju buduće istraživanje svemira. Prilog Paula Sisca.
Viking je bio lansiran 1. augusta 1975, započinjući putovanje ka Marsu dugo 320 miliona kilometara. Dvije sedmice nakon toga, Viking 2 uzlijeće i u toku je najveći program bez posade u istoriji istraživanja svemira. Nakon 11 mjeseci, 20 jula 1976, Viking jedan je sletio na crvenu planetu.
Bio je to spektakularan trenutak za Vikinge, kako sebe naziva posada na zemlji, a još bolje je bilo primanje slika sa površine planete. Gentry Lee, direktor projekta Viking, kaže: Trenutak u životu svakog Vikinga kojeg on ili ona nikada neće zaboraviti je: sjedite ispred televizora i gledate kako pristižu prve slike. Jedna po jedna, i nema načina da se opiše kako smo se osjećali, kaže gospodin Lee.
Njegov kolega Bob Boyer dodaje: S obzirom da se radilo o skeniranju i slanju slika nazad, dobijali smo ih samo u dijelovima, i kada bi se oni sastavili, počeli bi ste razaznavati površinu Marsa. I pomislili smo: Bože kako postignuće.
Kako uopće možete opisati prvu fotografiju koju je ljudsko biće ikada vidjelo s površine druge planete, kaže Gentry Lee.
Dizajnirani tako da funkcioniraju 90 dana, uređaji Vikinga su sakupljali podatke preko 6 godina, sakupivši 4 i po hiljade slika izbliza s površine marsa. Slike stijena i crvene zemlje nisu otkrile ništa novo, ali su ubijedile naučnike da misteriozna crvena planeta ima još toga da ponudi, nudeći podatke o promjenama godišnjih doba, atmosferi i površini Marsa.
Nakon Vikinga prije 30 godina, svaka nova misija je pružila dodatne podatke i detalje. Nakon 50 hiljada dodatnih slika postoje indikacije o postojanju vode u istoriji Marsa, 97% crvene planete je sada izrađeno u mapi, i identificirana su moguća mjesta za slijetanje misija s ljudskom posadom.
