Dodikove pozive na referendum, izjavu lidera SDP-a Zlatka Lagumdžije da SDP neće stvarati nikakve koalicije s bilo kim ko zauzima stav kao što je Dodikov, te najnovija dešavanja u Mostaru, za Glas Amerike komentira Edward Joseph, sa odjela za međunarodne odnose univerziteta Johns Hopkins. S gospodinom Josephom razgovarala Amra Alirejsović.
JOSEPH: Ono što je u ovoj situaciji važno je odjek Dodikovih akcija koje su očigledno, ako ne potpuno, onda djelimično, usmjerene ka domaćoj srpskoj populaciji, odnosno glasačima. Dakle važno je kakav će utjecaj to imati nakon izbora. Dodikove izjave su veoma ozbiljne i veoma opasne i nisu od pomoći. Činjenica da je Zlatko Lagumdzija bio primoran da da tako jaku izjavu vam pokazuje koliko je ozbiljna ova igra koju Dodik igra. I takve stvari mogu zatrovati atmosferu i ozbiljno pogoršati odnose u BiH. Mislim da je važnije od svega kakav će efekat razvoj događaja u Republici srpskoj imati na Bošnjake i Hrvate, iako su Hrvati predvidljiviji--znamo da će čvrstolinijaški elemenat među Hrvatima slijediti srpsko vođstvo u ovome. Ali ključno pitanje je kako će to sve imati utjecaja na bošnjačke glasače. Ako budemo imali ovakav vrlo negativan i razoran ciklus nacionalističkih stavova-sjećam se parole SDA još iz prvih izbora iz 1996: Srbi imaju svoje, Hrvati svoje, a šta mi?
Dakle, ako budemo imali takav stav, takav mentalitet će imati veoma negativan kraj, osobito za Bošnjake. Bošnjaci imaju najveći interes u jedinstvu i integraciji zemlje i uska politička perspektiva je najveća opasnost za Bošnjake.
VOA: Gospodina Josepha smo upitali kako vidi izjavu koju je Glasu Amerike prošle sedmice dao lider SDP-a Zlatko Lagumdžija da su Dodik i Silajdžić uzajamni agitatori.
JOSEPH: Moramo imati na umu jednu veoma važnu razliku između Dodika i Silajdžića, a to je da je Dodik također premijer RS-a i on se u ovom trenutku mora držati najviših standarda jer je na veoma odgovornoj funkciji. Dodik nije samo kandidat, već ima veoma odgovornu funkciju u ustavnom okviru BiH, on se mora držati odgovornim, kaže Edward Joseph i naglašava da Haris Silajdžić također treba biti odgovoran za svoje riječi i akcije, iako je on, kaže gospodin Joseph, samo kandidat i ne nalazi se na izvršnoj funkciji u vladi. Ključno pitanje nije ono šta ti ljudi kažu, već šta osjećaju da trebaju reći svojim glasačima. I to je ono što je, po meni, veoma ozbiljno, kaže Edward Joseph. Ako Dodik osjeća potrebu da iznese takve radikalne i ekstremne pozive, a moramo imati na umu da je to uradio dva puta, 27 maja, nakon čega je imao oštru reakciju međunarodne zajednice, uključujući i visokog predstavnika, te je to ponovio 6 juna, onda to moramo smatrati ozbiljnim. Manje se radi o tome da li je Dodik zaista ozbiljan, već se radi o tome da on osjeća neophodnost i korist da poduzme takve opasne i ekstremne korake, kaže gospodin Joseph.
VOA: Upitali smo ga i šta misli o najnovijim sukobima u Mostaru.
JOSEPH: To je još jedno podjećanje da su podjele u BiH u mjestima kao što je Mostar još uvijek jake. Međutim mislim da je hrvatsko-bošnjačka podjeljenost nije ključna podjeljenost u Bosni. Hrvati su isuviše mali procenat populacije da bi imali ključni utjecaj na budućnosti BiH. Pitanje kontrole u Bosni se veže za Srbe, za to kako oni vide svoju orjentaciju prema zemlji i njenom glavnom gradu. Pa ipak, to je podsjećanje da u Mostaru još postoje gorke podjele. Mnogi vide sport kao način ujedinjenja, a ovdje vidimo da je to negativno--da je to samo izgovor za nacionalnistička osjećanja, kaže Edward Joseph.
VOA: O najvaljenom ukidanju bonskih ovlasti Visokog predstavnika u BiH, Edward Joseph kaže:
JOSEPH: Ja sam među onima koji glasno kažu da je greška ukidati bonske ovlasti i pozivati na zatvaranje ureda visokog predstavnika. Mislim da je to jedna od najozbljnijih grešaka koje su napravljene još od potpisivanja dejtonskog sporazuma i zasnovana na pogrešnoj pretpostavci da se BiH razvila i da su podjele i napetosti dio prošlosti, zasnovana na potpuno nerealističnoj procjeni da će proces ulaska u EU riješiti sve probleme BiH. Moje vlastito istraživanje kako u BiH tako i Hrvatskoj pokazuje da to nimalo nije slučaj. Da, može se raditi o evoluciji u odnosu na Ashdownovo doba, ali potpuno je nezrelo razgovarati o uklanjanju bonskih ovlasti i ureda visokog predstavnika. Sam govor kojeg je Christian Scwarz Schilling dao u OSCE-u Beču u kojem je rekao da bonske ovlasti nisu više neophodne je potpuno prijevremen, kaže Edward Joseph.
VOA: Ali dokle će BIH biti potreban visoki predstavnik?
JOSEPH: To će zavisiti od toga da li će doći do nekih fundamentalnih promjena, da li će ljudi shvatiti neke osnovne probleme. Doista, sve se svodi na pitanje Srba, na njihovu orjentaciju i odnos prema zemlji. Ako se može napraviti formula, a mislim da se ona može napraviti, da se ne samo u ustavu, nego i na druge načine, zagarantira ulog Srba, na primjer u Sarajevu, ako se može stvoriti pozitivna dinamika za Srbe da se integriraju u BiH, i problem Hrvata bi bio riješen. Ne bi tada bilo poziva za trećim entitetom. Koliko će dugo biti potreban visoki predstavnik zavisi upravo od te dinamike. Nažalost, BiH je i dalje veoma polarizirana, kaže gospodin Joseph.
VOA: Upitali smo ga i o ustavnim promjenama--šta je po njegovom mišljenju u ovom trenutku po tom pitanju neophodno, a šta realistično?
JOSEPH: Ustavne promjene koje su predložene i koje parlament nije odobrio, su neophodan prvi korak. Ne dijelim mišljenje nekih da te mjere narušavaju integritet BiH. Ali dijelim mišljenje da su nedovoljne. Haris Silajdžić je donekle u pravu kada kaže da one ne čine dovoljno po pitanju entiteta, ali ono što on ne ističe je da postoji osnovni problem, a to je problem srpske orjentacije unutar BiH, koja postoji još od dejtona. Republika Srpska kao entitet predstavlja njihov interes u zemlji i prema njihovom mišljenju, bilo kakvo jačanje centralne vlasti znači slabljenje njihove sigurnosti. To se mora promijeniti. Dio toga se može promijeniti kroz dijalog i ustavne reforme, ali to nije dovoljno. Druga strana novčiča je formula, a ja vjerujem da ona leži u Sarajevu, tj. da se Srbi fizički vrate u glavni grad. Mislim da je istinsko rješenje za kontinuirane podjele u BiH ostvariti san o zemlji s tri naroda koji zajednički grade zemlju. Moglo bi se u Sarajevu stvoriti nešto poput distrikta Brčko, kaže Edward Joseph.
VOA: Gospodin Joseph u tom svjetlu ističe da je nacionalistička politika još uvijek jaka u BiH, što se može vidjeti iz poziva Milorada Dodika, i to je ono što je uništavajuće i što bi, kako kaže, trebalo biti upozorenje onima koji vjeruju da bi pristup pridruživanju EU riješio sve bh probleme. Pogrešno je izjednačavanje činjenice da Srbi, Hrvati i Bošnjaci svi žele biti dio ujedinjene Evrope i da to istovremeno znači da oni žele biti dio ujedinjene BiH. To dvoje nije isto. Oni možda žele biti dio ujedinjene Evrope, ali ne i ujedinjene BiH, kaže Ed Joseph.
Situacija sa Srbima na Kosovu se ne može porediti sa Srbima u BiH, koja je suverena i čije su granice zagarantirane sporazumom. Vjerujem da će konačno rješenje za Kosovo biti oblik nezavisnosti, potpuna nezavisnost bi mogla biti davana u periodu od više godina, uz za sada nepoznat opseg decentralizacije za Srbe, i jedino je pitanje koji će se ustupci dati Srbima na Kosovu. Mislim da za Kosovo nema drugog rješenja. Zbog sigurnosti u regionu mislim da mora doći do ozbiljnog priznanja činjenice da je dosadašnje albansko ponašanje prema manjinskim srbima potpuno neprihvatljivo.
VOA: Za kraj smo ga upitali na koji način bi se sada trebalo postupati prema tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore, nakon referenduma u Crnoj Gori.
JOSEPH: Tu postoje dva pitanja-legalno i političko. Legalno pitanje se odnosi na to ko nasljeđuje beogradski režim koji je vodio rat u BiH. To je nešto što se mora zakonski pomno razmotriti i to je trenutno pitanje odnosa između Beograda i Podgorice. Političko pitanje je mnogo lakše riješiti, a to je osnovni stav Crne Gore prema svojim susjedima--Milo Đukanović se izvinio Hrvatskoj i to je naišlo na veoma pozitivnu reakciju. I to bih volio vidjeti i od neovisne Crne Gore--, zreliji i konstuktivniji odnos zemlje koja želi imati dobre odnose s BiH kao cjelinom, ne samo s Republikom Srpskom, kaže na kraju za Glas Amerike Edward Joseph
