Linkovi

N. Burns - BiH ne liči na državu zbog etničkih podjela u strukturi vlade


U State departmentu je danas održan jednodnevni susret ministara vanjskih poslova zemalja članica Jadranske povelje: Albanije, Hrvatske, i Makedonije. Sastanku su na poziv pomoćnika američkog državnog sekretara, Nicholasa Burnsa prisustvovali još ministar vanjskih poslova BiH, Mladen Ivanić, i pomoćnik ministra vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Željko Perović. Kolegi Omeru Vatriću, koji je to za nas pratio Nicholas Burns i Mladen Ivanić dali su, nakon razgovora, posebna intervju.

U susretu sa novinarima, gospodin Burns je naglasio da je Jadranska povelja način da se zemljama članicama pomogne na putu u puno članstvo u NATO savezu. U tom smislu on je naglasio da su sve tri zemlje ostvarile napredak i da su u Akcionom planu pripreme za NATO, da su posvećeni slanju svojih trupa u Afganistan i za obuku policajaca u Bagdadu, te da je Hrvatska ostvarila veliki korak sa hapšenjem Ante Gotovine.

Ministri vanjskih poslova Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović, Makedonije Ilinka Mitreva, i Albanije, Besnik Mustafaj su naglasili svoju opredjeljenost za članstvo u NATO savezu i posvećenost uzajamnoj pomoći u ostvarivanju tog cilja.

Pomoćnik ministra Srbije i Crne Gore, Željko Perović, kao promatrač, je istakao da i Crna Gora ima cilj da udje u NATO savez i da je ova godina ključna zbog dva važna dogadjaja - razgovora o konačnom statusu Kosova i referenduma o mogućem osamostaljivanju Crne Gore.

Ministar BiH, Mladen Ivanić je rekao da je BiH u procesu vojnih reformi, i da tu nema bitnih prepreka, da je cilj Partnerstvo za mir i da se nada će nedovoljna suradnja sa Hagom, kao prepreka na tom putu u ovoj godini biti otklonjena, i govoreći posebno za Glas Amerike dodao:

IVANIĆ: Pa ja se nadam da će sve ovo što se čini na medjunarodnom planu, ne samo u BiH nego i drugdje, dati rezultate i da će se konačno riješiti taj problem pune suradnje sa Hagom. Mislim da je to posljednja prepreka koja je ostala da bi BiH postala punopravna članica Partnerstva za mir. Mislim da su i stavovi gospodje del Ponte, koja je bila u Sarajevu, i koja nije bila previše kritična prema institucijama BiH, koje su, ipak, prošle godine napravile značajne rezultate, pokazuje da BiH polako, ali sigurno ispunjava te uslove i ja se nadam de će se konačno riješiti problem Karadžića i Mladića i da će se time steći uslovi da udjemo u porodicu zemalja NATO-a.

VOA: Ambasadora Burnsa brine, medjutim, sporost u dogovaranju oko ustavnih promjena u BiH i želio je uputiti posebno poruku gradjanima BiH, posebno u RS.

BURNS: Mislim da je deset godina nakon Daytona vrijeme za istinske promjene Ustava u BiH, i Sjedinjene Države sugerišu liderima i političkim partijama da se posvete ustavnim promjenama, da se dogovore da imaju jednog predsjednika, da ojačaju ovlasti premijera i stvore efikasniji parlament. Oni to trebaju uskoro učiniti tako da se sljedeći izbori mogu održati na tim osnovama. Mi mislimo da BiH treba da postane normalna država sa normalnom državnom strukturom, i to bi bile ustavne promjene na koje je pozvala državna tajnica, Condoleezza Rice kada je primila lidere iz BiH ovdje u State departmrentu u novembru lanjske godine.

VOA: Čini se da niste zadovoljni kako stvari idu?

BURNS: Ne nismo zadovoljni. Po nama nije ostvaren dovoljan napredak. Mi znamo da je teško, da je komplicirano, i ja se nadam da sam uvjerio ministra Ivanića da srpsko liderstvo u BiH treba dati punu podršku ovoj vrsti reformi.

VOA: Čini mi se da je bolje pitati vas nego ministra Ivanića - Šta je glavna prepreka BiH za članstvo u Jadranskoj povelji?

BURNS: BiH je ostvarila veliki napredak za deset godina, ali još nije država koja liči na normalnu evropsku demokratsku državu, zbog etničkih podjela koje su stvorene u strukturi vlade. Daytonski sporazum je bio odgovarajući 1995. godine, američka vlada sada smatra da je potreban veliki napor, vizionarski napor da se modernizuje ta državna struktura, i mi smo stavili neke ideje na sto, učestvovali smo i u pregovorima i žao nam je da ti pregovori nisu doveli do sporazuma, ali ne odustajemo i koristićemo svu našu odlučnost kako ood Bošnjaka, tako i Srba i Hrvata u BiH, da podstaknemo ostvarivanje tih ideja.

VOA: Zašto je ambasador Burns toliko nezadovoljan. Šta je to što toliko usporava reformu Ustava u BiH?

IVANIĆ: Očito je da postoje kod nas još velike razlike. Osam je partija koje u tome učestvuju i svako od njih ima svoje poglede i svoja vidjenja. Sasvim sigurno je, što se mene tiče, već napravljen odredjeni iskorak time što je tema otvorena, što se o tome razgovara. Koliko je realno da se napravi još više to ćemo vidjeti. Vjerovatno je da će u naredenim nedjeljama biti još jedan krug tih razgovora i svima nama je motiv da se dio problema razrješi, ali postoje i objektivna politička ograničenja kojih moramo biti svjesni.

XS
SM
MD
LG