Prošla godina je bila turbulentna na više načina. Bila je obilježena prirodnim nepogodama, terorističkim napadima, ali i političkim promjenama.
Pobješnjela priroda, od opustošene obale Indijskog okeana do devastiranih sela južne Azije, raširila je svuda tragediju, ali ujedinila svijet u zajedničkim naporima obnove 2005 -te godine.
Početkom godine, preživjeli su raskrčavali ruševine po primorskim selima. Više od dvije stotine hiljada ljudi je izgubilo živote, hiljade je nestalih, a imovina i prosperitet miliona je nestao u okeanu.
Hiljade medjunarodnih humanitarnih radnika su došli sa svih strana i sa sobom donijeli hranu, vodu i skloništa i tako spriječili širenje zaraze, koje su se svi pribojavali. Sa Ujedninjenim nacijama na čelu, preko trideset zemalja su prižile pomoć, dok su sućut i solidarnost miliona ljudi širom svijeta donijele milione dolara.
Preko svijeta, u zapadnoj hemisfer, bili smo svjedoci najgoroj razararajućoj sezoni uragana ikada. Nekoliko oluja pogodilo je Centralnu Ameriku, Meksiko i Sjedinjene države, mada se ni jedna može porediti sa razajućim efektima uragana Katrina, koji je poplavom uništio New Orleans i za sobom ostavio više od hiljadu mrtvih.
Slike izmrcvarenih žrtava zatočenih bez hrane i vode i sporost intervencije izazvala je čudjenje mnogih da se tako nešto moglo dogoditi u Americi. Očekuje se da će obnavljanje grada trajati godinama i biti najskuplja prirodna nepogoda u istoriji. Gradski zvaničnici se boje da se, i u prkos tome, petsto hiljada izmještenih stanovnika, neće vratiti.
Goli život je bio prioritet za tri miliona ljudi u oktobru nakon što je snažni zemljotres sravnio dijelove južne Azije. Najsnažniji zemljotres koji je protresao Pakistan u zadnjih 150 godina, za sobom je ostavio 70 hiljada mrtvih i na hiljede teško povrijedjenih.
Pomoć je u izolovana sela stizala postepeno, a hiljade povrijedjenih su sedmicama čekali medicinsku pomoć, u toku ove, po mišljenju mnogih, najkompleksnije humanitarne operacije.
Drugi dijelovi svijeta, Egipat, Rusija i Jordan, bili su suočeni sa terorizmom.
London je bio pogodjen serijom organizovanih terorističkog napada u jutro 7. jula. Tri bombe su eksplodirale u podzemnoj željeznici u Londonu u roku od 50 sekundi, u toku jutarnja gužve. Četvrta bomba je eksplodirala sat vremena kasnije u dvospratnom autobusu. Ovi teroristički napadi su ubili pedest šest, a ozlijedili sedam stotina ljudi, što se nije desilo od bobardovanja Londona u drugom svjetskom ratu.
Teroristički napad u Libanu uzrokovao je velike političke promjene u Srednjem istoku. Februarska eksplozija ubila je bivšeg Libanskog premijera Rafiq-a Hariri-ja i još dvadeset ljudi. Krivica za Harir-jevu smrt brzo je bila bačena na Siriju, prepostavka kasnije potvrdjena istragom Ujedinjenih nacija. Ovo je podstaklo proteste u Bejrutu, kao i zahtjev za povlačenje Sirijskih trupa iz Libana.
Damask je pod medjunarodnim pritiskom konačno u Aprilu povukao trupe, i time okončao tridesetogodišnju okupaciju.
Nedaleko odatle, u izraelska zastava je spuštena u Gazi i time zavrišila trideset osmogodišnjiu izraelsku okupaciju Palestinske teritorije. Izraelska vlada je uklonila preko devet hiljada Jevrejskih doseljenika iz njihovih domova u Gazi i Zabadnoj obali, da bi podstakla mirovni proces.
Najveće vijesti Srednjeg istoka i dalje su dolazile iz Iraka gdje su, uprkos neprestanom nasilju, Irački glasači izabrali Narodni parlament koji je napravilo nacrt ustava. Nakon političkog previranja i nekoliko odgoda, Irački narod je velikom većinom oktobarskim referendumom, prihvatio ovaj dokument. Jednogodišnji politički proces u Iraku, će se u decembru završiti izborom stalnih članova Narodne skupštine.
Uprkos pozitivnom razvoju političke situacije,napadi pobunjenika i sve veći proj njihovih žrtava, smanjio je popularnost predsjednika Busha u 2005-oj godini. Nakon što je ponovno izabran za predsjednika 2004. godine, Bush je govorio o trošenju političkog kapitala. Kako se godina primiče kraju, izgleda da je i kapital potrošen. Sve veće nezadovoljstvo ratom, odgovor vlade na uragan Katrina, optužba protiv savjetnika Bijele kuće, kao i skandali čiji su akteri bili neki od lidera Republikanske partije, doveli su do najniže stope odobravanja predsjednika Busha, što dovodi u pitanje njegov safdržaj tokom drugog mandata.
Promjena je došla i u Vatikan sa smrću Pape Pavla drugog, borca za mir i ljudska prava, koji je bio jedan od najznačajnijih ljudi 20. vijeka. Kardinal Jozef Tatzinger je postao Papa Benedikt šesnaesti, 78 i najstariji papa izabran u posljednja tri stoljeća.
