Tri dana političkih razgovora lidera bh parlamentarnih stranaka u Briselu su završena uz rezultat koji je jednima nedovoljan, a drugima neočekivano dobar- bez obzira na to, organizatori skupa, Institut za mir iz Washingtona, upozoravaju na rokove- do kraja ove godine se moraju dogovoriti ustavne promjene, inače će zemlja u euro-atlantskom integracijskom procesu izgubiti dragocjeno vrijeme.
Blagi optimizam je zajednička ocjena većine učesnika trodnevnih razgovora u Briselu na temu kakav ustav za modernu BiH, sposobnu da odgovori zahtjevima integracijskog procesa sa EU.
Optimizam, ipak, bez želje da se ustupe temeljna politička stajališta.
Dragan Čović, HDZ:
"Jutros smo se ipak oko nečega dogovoril- kada su u pitanju temeljna ljudska prava. Dogovorilismo se da sve ono što vrijedi, što nam je ponudjeno kao dokument, apsolutno prihatljivo. Trebaju još samo pravni eksperti provjeriti da sve ono što je u Evropskoj povelji o ljudskim pravima bude i kod nas unešeno. To je ono čime se možemo pohvaliti, Sve ostalo je problem- problem je kako stukuirati Predsjedništvo BiH, kako ustrojiti parlamentarnu skupštinu, ovlasti, način izbora. Oko strukture vlade smo se dogovorili da imamo 11 ministarstava, na čelu da imamo predsjednika ili predsjedavajućeg, to je pitanje još ostalo otvoreno. Ostali elementi ostali su neriješeni, tako da ja mogu sada kazati da osnovni dokument koji smo trebali eventualno potpisati, evidentno će se ostaviti za moguće rasprave u Sjedinjenim Američkim Drzzavama".
Sulejman Tihić, SDA:
"Ostao je problem institucije predsjedništva , odnosno predsjednika, ostao je problem funkcionisanja nadležnosti, strukture Parlamenta BiH, procedure izbora, glasanja, tu smo veoma malo postigli. Ja očekujem da ove dogovore koje smo postigli u Briselu, da budu osnova, dobra osnova, za nastavak razgovora i konačan dogovor u Washingtonu".
Za Dragana Čavića, SDS, učinjeno je moguće, što je dovoljan razlog za zadovoljstvo:
"Vidite, prije svega, iznijeli smo stavove- drugo, u tim stavovimaima mnogo sličnosti, ali još više ima i razlika. To ne znači da nismo postigli neki napredak. Ja lično mislim da jesmo i kada bi se sada analitički izvukao jedan rezime mogućih rješenja koja su po volji svih, ja mislim da tih rješenja ima i postoje dijelovi u kojima nije bilo spornosti, dijelovi u kojima smo postigli neku vrstu dogovora".
Medjutim, jedan od organizatora skupa, Donald Hays iz Instituta za mir iz Washingtona upozorava da se ustavne promjene moraju usvojiti do sredine decembra ove godine- to je, tumoči on, krajnji rok da ustavne promjene udju u parlamentarnu proceduru i postanu zakon 170 dana prije oktobarskih izbora naredne godine.
"Ako propustite taj rok, naredna vlada će se oformiti na sadašnjem Ustavu, sa svim njegovim manjkavostima. Kada će biti šansa za nastavak procesa? Ne prije uspostavljanja nove vlasti, što bi moglo biti 18 mjeseci do 2 godine nakon toga.
