Prošlu sedmicu je, iz euro-integracijskog ugla, obilježila preporuka Evropske komisije Savjetu ministara EU da su se stekli uslovi za započinjanje pregovora sa Sarajevom o obliku Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U to vrijeme, većina evropskih i bh zvaničnika, bila je okupljena u Ženevi, na konfereciji o 10. godina Daytona.
Iako očekivana, posebno nakon sporazuma o reformi bh policije na evropskim principima, preporuka Komisije je dočekana sa olakšanjem - tako su barem reagovali medunarodni i bh zvaničnici, okupljeni protekla dva dana u Ženevi na konferenciji o deset godina Daytona.
"Sretan sam što sam ovdje na ovaj istorijski dan. Ovo jeste istorijski dan, mada je sada na članicama Unije da 12. decembra potvrde ovu preporuku Komisije. Vrlo sam uvjeren da će to i učiniti. U svakom slučaju, preporuka Komisije je učinila ovaj dan istorijskim- riječ je o tačci za koju smo, u nekim trenucima, vjerovali da je izuzetno daleko od nas".
Ashdown naglašava da se prije 12. decembra mora usvojiti zakon o javnom informativnom servisu u Domu naroda. Visoki predstavnik takodje najavljuje spuštanje zavjese nad ulogom kakvu je u BiH imao visoki predstavnik - njegov nasljednik na toj funkciji će imati znatno reducirane ovlasti da bi, kako zemlja bude napredovala u procesu pregovora i integracije sa Unijom, oktobra naredne godine za sva vremena bio stavljen ključ u bravu ureda medjunarodnih namjesnika u BiH.
Objedinjujući temu ženevskog skupa, sudbinu Daytona, sa više nego izvjesnim pregovorima BiH sa Briselom, komesar za proširenje Evropske komisije, Olli Rehn, izjavio je da misli kako sadašnji Daytonski okvir ne nudi dovoljno prostora za zahtjeve kakve će Brisel, tokom integracijskog procesa, postavljati Sarajevu. Sem toga, on je upozorio na još jedan nedovršeni zadatak- predaju Hagu svih bjegunaca.
Olli Rehn:
"Veoma važno je pitanje da zemlja, kao i ostale države u regionu, nastavi sa progresom u saradnji sa Haškim sudom, kako bi dostigla punu saradnju sa Tribunalom. Važno je za istorijsku istinu i pomirenje da ratni zločinci poput Ratka Mladića i Radovana Karadžića budu privedeni pravdi u Hagu".
Dajući svoj doprinos ovoj temi, jedna od učesnica zaključnog skupa ženevske konferencije, šef haških tužitelja, Carla del Ponte, je saopštila da Tribunal trenutno nema nikakve informacije o tome gdje se krije Karadžić, niti kada i na koji način bi se on mogao naći u Hagu. Za nju je razlog njegovom i Mladićevom već deceniju dugom bijegu vrlo jednostavan:
"Razlozi zašto su ova dvojica bjegunaca, i nakon 10 godina još uvijek na slobodi, nije tajna - ne postoji politika da se privedu pravdi u Hagu. Tokom nekoliko posljednjih godina, porastao je politički pritisak medjunarodne zajednice a rezultat toga je bio da su Beograd, Pogorica i Banja Luka unaprijedili saradnju. Medjutim, ne znam da li je sada tamo prisutna politička volja. Sve dok slušam samo lijepe riječi, bez konkretnih rezultata, ostaje prisutna sumnja".
