Sve veća energetska potražnja stimuliše istraživanje novih energetskih izvora kao što su nafta i plin. Jedno od važnijih istraživačkih polja su tako zvane lokacije u dubokoj vodi, jedna od njih je u Meksičkom zaljevu odakle nam se nedavno javio Greg Flakus,novinar Glasa Amerike.
Na pučini Meksičkog zaljeva, na obali Luizijane, brod Dubokovodni milenijum je pričvršćen na naftnu bušotinu Džingis Kan.
Brod se održava na jednom mjestu putem bušilice kojom se upravlja putem kompjutera, a njen rad nadgleda Glavni operator za dinamičko pozicioniranje, Ralph Benham
- Brod treba da bude iznad rupe iz koje se buši kroz stijenu koja se nalazi hiljadu metara ispod površine mora.
Dubokovodnim milenijem upravlja Naftna kompanija Andarko iz Houston-a. Bob Abenschein je zamjenik predsjednika i generalni direktor ove kompanije.
Bob Abendschein: Uvijek tragamo za novim otkrićima. Tehnologija igra važnu ulogu - sve bolja tehnologija igra ključnu ulogu u pronalaženju novih izvora.
On kaze da je većina geoloških istraživanja morskog dna uradjena ranije, ali nova tehnologija može otkriti potencijalne naslage ugljikovodika koje do tada nisu primijećene.
Bob Abendschein: Postoji mnogo novih tehnika, mnogo metoda koje mi u Andark-u koristimo da bi smo ponovo analizirali ove strukture, i zapravo otkrili stvari koje su se prethodnog puta previdjele. Mi, zapravo, dole šaljemo ultrasonične talase, a oni proizvode slike formacija, a to nam omogućava da ocrtamo rezervoar i vidimo gdje treba da bušimo.
Kratko nakon što smo ovo snimili, posada Dubokovodnog miljenija je imala je značajno otkriće na bušotini Dzinkis Kan.
Nakon što je pronadjena profitabilna količina nafte ili gasa, milioni dolara se troše na proizvodni pogon na datoj lokaciji.
Dubokovodne bušotine mogu stotinama kilometara biti udaljene od obale.
Dakle, treba postaviti hiljade metara cijevi pod vodom a onda ih provesti kroz podvodne stijene, da bi se došlo do naslaga ugljikovodika.
Bušotina koja je ovdje napravio Andarko će podvodnim cijevima biti povezana sa već postojećom platformom Marco Polo, koja je nedaleko pročvršćena za morsko dno.
U nekim primorskim predijelima, gradjani su zaustavili potencijalno razvijanje ovakvih energetskih projekata zbog straha od oštećenja čovjekove okoline. Medjutim, Bon Abedschein kaže da je transport goriva tankerima mnogo opasniji nego transport podvodnim naftovodima.
Bob Abendschein: Brodovi se mnogo razlikuju od naftovoda. Naftovodi imaju sigurnosne ventile i senzore promjene pritiska. Onog momenta kada nešto krene naopako, cijela operacija prestaje sa radom.
Tehnologija koju razvijaju naftne kompanije poput Andarka ovdje u Meksičkom zaljevu, koristi se za slične radove na otvorenom moru po cijlom svijetu, a momentalno se radi na pripremama sličnih operacija u Zapadnoj Africi i Gruziji, kako bi s radovima počeli u narednih nekoliko godina, kaze Bob Abendsch.
