U posljednjih nekoliko decenija sa porastom ukupnog svjetskog stanovništva dešava se nešto bez presedana – postotak novorodjenih stalno se smanuje. I u bogatim i u siromašnim zemljama beba je sve manje, a to vodi – upozoravaju demografi – ka jednom još gorem problemu, globalnom starenju. Novinaraka televizijskog programa Glasa Amerike Leta Hong Fincher u prvoj rubrici od ukupno tri pod zajedničkim naslovom demografija i sudbina govori o razlozima smanjena poroda, posebno u Kini, zemlji koja se suočavala sa krizom prekomjernog rasta broja stanovništva, a sada stari brze od bilo koje druge zemlje na svijetu.
Stotinama godina procenat porasta svjetskog stanovništva bio je umjeren i stalan. Sada demografi vjeruju da će u narednih nekoliko decenija broj ljudi na zemlji početi da se smanjuje.
Phil Longman, demograf, Washington D.C.
Ono što se sada dešava je tako brz pad nataliteta da je to bez presedana u ljudskoj povijesti.
Bilo gdje u svijetu roditelji imaju sve manje I manje djece.
To će za neke zemlje, poput Kine primjera radi, značiti da će tokom jedne generacije ostarjeti kao recimo Francuska za 150 godina, kaže Phil Longman.
Veliki pad nataliteta dešava se uglavnom u zemljama u razvoju. Prema podacima Ujedinjenih naroda 70-ih godina svaka žena u zemljama u razvoju imala je u prosjeku skoro šestoro djece. Dvadesetak godina kasnije taj broj je pao na manje od 4 djeteta po jednoj ženi. Do pada nataliteta, osim u četiri države, došlo je u svim zemljama u razvoju.
Po demografima mnogo je razloga za tako nešto –efikasnija sredstva za kontracepciju, sklapanje braka u starijoj dobi, povećanje obrazovnog nivoa žena i šire mogućnosti za njihovo zapošljavane. I brze promjene strukture stanovništva su razlog pada nataliteta.
Sada skoro polovina svjetskog stanovništva živi u urbanim sredinama. Ekonomska situacija porodice se dramatično promijenila. Ranije dok je većina djece odrastala na farmama, oni su bili i porodična radna snaga. Djeca koja rastu u neboderima su povećani udar na porodični budžet, kaže demograf Phil Longman.
Demografi ističu da siromašne zemlje mogu imati koristi usljed pada nataliteta. Manje je djece kojima je potrebna podrška, odrasli imaju šire mogućnosti za investiranje, ali je zato druga strana medalje nepovoljna. Broj ljudi starijih od 65 godina počinje da raste Radno sposobni dio populacije se smanjuje i teret brige o starima i iznemoglima je sve teži.
Mnogi analitičari kažu da su takva demografska kretanja sudbina. I nigdje to nije istinitije nego u Kini, najmogoljudnijoj zemlji na svijetu.
Početko 70-ig godina svaka je kineskinja prosječno imala blizu šestoro djece. Kineska vlada je 1979. godine je nametnula prisilnu politiku kontrole prirasta stanovništva. Takava politika rezultirala je prosječnom stopom poroda od jednog i po djeteta po Kineskinji.
Ne tako davno u Kini su se plašili gladi, umiranja od izgladnjelosti i drugih nevolja vezanih za brzi porast stanovnistva.
Sada je veliki pad nataliteta stvorio uslove za demografsku bombu druge vrste – stopa mortaliteta veća od stope nataliteta.
Drugim riječima rečeno. Kina će ostarjeti prije nego što postane bogata zemlja. I neće biti jedina. Pad nataliteta predstavlja podjednak izazov i za druge velike zemlje u razvoju, ka što su, primjera radi Indonezija ili Brazil. Od toga kako će te zemlje odgovoriti demografskim izazovima ovisiće i njihova stabilnost u ovom, 21. stoljeću.
