Hiljade policajaca raspoređeno je po uskim ulicama Starog grada u Jerusalimu, gdje se svakog dana očekuje desetine hiljada vjernika u džamiji Al Aksa, jednom od najsvetijih mjesta u islamu.
Područje, koje Jevreji poznaju kao Brdo hrama smatraju najsvetijim mjestom, dugo je bilo žarište problema i bilo je jedna od polaznih tačaka posljednjeg rata 2021. između Izraela i Hamasa, islamističkog pokreta koji kontrolira Gazu.
Taj 10-dnevni sukob bio je patuljak u odnosu na sadašnji rat, koji je sada u svom šestom mjesecu. Počelo je 7. oktobra kada su hiljade boraca Hamasa upali u Izrael, ubivši oko 1.200 ljudi, prema izraelskim izvještajima.
Izraelska nemilosrdna kampanja u Gazi izazvala je sve veću uzbunu širom svijeta jer sve veći rizik od gladi prijeti da poveća broj mrtvih koji je već premašio 31.000.
U ramazanskoj poruci muslimanima u zemlji i inostranstvu, američki predsjednik Joe Biden obećao je u nedjelju da će nastaviti zalagati za humanitarnu pomoć Gazi, prekid vatre i dugoročnu stabilnost u regionu.
"Dok se muslimani okupljaju širom svijeta u narednim danima i sedmicama kako bi prekinuli post, patnja palestinskog naroda će mnogima biti na umu. Meni je to na umu", rekao je Biden u saopćenju.
"Onima koji tuguju u ovo vrijeme rata, čujem vas, vidim vas i molim da nađete utjehu."
Nakon određene zabune prošlog mjeseca kada je ministar sigurnosti Itamar Ben Gvir rekao da želi ograničenja za vjernike u Al Aqsi, premijer Benjamin Netanyahu rekao je da će brojke biti slične prošlogodišnjim.
"Ovo je naša džamija i moramo se pobrinuti za nju", rekao je Azzam Al-Khatib, generalni direktor jerusalimskog vakufa, vjerske fondacije koja nadgleda Al Aqsu. "Moramo zaštititi prisustvo muslimana u ovoj džamiji, koji bi trebali biti u mogućnosti da uđu u velikom broju mirno i bezbjedno."
Početak Ramazana zavisi od lunarnih posmatranja - za Palestince će početi u ponedjeljak, dok će u nekim arapskim i muslimanskim zemljama početi u utorak.
Za razliku od prethodnih godina, uobičajeni ukrasi oko Starog grada nisu postavljeni, a sličan sumorni ton vladao je u gradovima širom okupirane Zapadne obale, gdje je oko 400 Palestinaca ubijeno u sukobima sa snagama sigurnosti ili jevrejskim naseljenicima od početak rata u Gazi.
"Ove godine smo odlučili da Stari grad Jerusalim neće biti ukrašen iz poštovanja prema krvi naše djece, starijih i mučenika", rekao je Ammar Sider, vođa zajednice u Starom gradu.
Policija je saopštila da radi na osiguravanju mirnog ramazana i da je poduzela dodatne mjere za suzbijanje, kako su opisali, provokativnih i iskrivljenih informacija na društvenim mrežama, te da je uhapsila 20 osoba osumnjičenih za poticanje na terorizam.
"Izraelska policija nastavit će djelovati i omogućiti bezbjedno klanjanje ramazanskih molitvi na Brdu hrama, istovremeno održavajući sigurnost u tom području", navodi se u saopštenju policije.
Za ostatak muslimanskog svijeta, izraelska policija u Al Aksi je dugo bila među problemima kojima se najviše ljute, a prošlog mjeseca je lider Hamasa Ismail Haniyeh pozvao Palestince da marširaju do džamije na početku Ramazana.
Prošle godine, sukobi koji su izbili kada je policija ušla u džamiju izazvali su osudu Arapske lige, kao i Saudijske Arabije, s kojom je Izrael nastojao normalizirati diplomatske odnose, proširivši svoj napor na izgradnji veza s regionalnim silama, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate.
NADE U PREKID VATRE
Nade u prekid vatre, koji bi omogućio da Ramazan prođe mirno i omogućio povratak barem nekih od 134 izraelska taoca držanih u Gazi, izgleda da su razočarane razgovorima u Kairu, očigledno zaustavljenim.
Zvaničnik Hamasa rekao je Reutersu da je grupa otvorena za dodatne pregovore, ali, koliko je on znao, nisu određeni datumi za dalje sastanke s posrednicima u Kairu.
Predsjednica Međunarodnog komiteta Crvenog krsta Mirjana Špoljarić razgovarala je o humanitarnoj situaciji sa Ismaelom Haniyëhom, predsjednikom političkog biroa Hamasa, u nedjelju u posjeti Kataru. Ona se također sastala sa katarskim zvaničnicima, kao dio napora grupe da održi direktne razgovore sa svim stranama, saopćio je ICRC.
U ruševinama same Gaze, gdje je polovina od 2,3 miliona stanovnika stisnuta u južni grad Rafah, a mnogi žive pod plastičnim šatorima i suočavaju se s ozbiljnom nestašicom hrane, raspoloženje je bilo odgovarajuće mračno.
"Nismo se pripremali za doček Ramazana jer postimo već pet mjeseci", rekla je Maha, majka petoro djece, koja bi inače napunila svoj dom ukrasima i spremila svoj frižider zalihama za večernje iftarske proslave.
"Nema hrane, imamo samo konzerviranu hranu i pirinač, većina prehrambenih artikala se prodaje po navjerovatno visokim cijenama", rekla je putem chat aplikacije iz Rafaha, gdje se sklanja sa svojom porodicom.
Philippe Lazzarini, šef palestinske agencije UN-a za izbjeglice UNRWA, rekao je u objavi na X da bi mjesec Ramazan trebao "donijeti prekid vatre za one koji su najviše patili", ali umjesto toga za Gazane "dolazi dok se širi ekstremna glad, raseljavanje se nastavlja, strah i anksioznost prevladavaju usred prijetnji vojnom operacijom na Rafah".
U gradu Al-Mawasi na jugu Gaze, palestinski zdravstveni zvaničnici rekli su da je 13 ljudi ubijeno u izraelskom vojnom napadu na šatorsko područje gdje su se sklanjale hiljade raseljenih osoba.
Nije bilo odmah izraelskog komentara.
Na Zapadnoj obali, koja je bilježila rekordno nasilje više od dvije godine i dalji porast od rata u Gazi, ulozi su također visoki, a Dženin, Tulkarm, Nablus i drugi nestabilni gradovi spremni su za daljnje sukobe.
U Izraelu su strahovi od napada Palestinaca automobilima ili nožem također doveli do pojačanih sigurnosnih priprema.
Za mnoge građane Gaze malo je alternative osim da se nadaju miru.
“Ramazan je blagoslovljen mjesec iako ova godina nije kao svake godine, ali mi smo postojani i strpljivi, a mjesec Ramazan ćemo dočekati kao i obično, sa ukrasima, pjesmama, molitvama, postom”, rekao je Nehad El- Džed, koji je sa porodicom raseljena u Gazi.
"Sljedećeg Ramazana želimo da se Gaza vrati, nadamo se da će se sva razaranja i opsada u Gazi promijeniti i da će se sve vratiti u boljem stanju."
