GRAĐANI BiH GUBE POVJERENJE U INSTITUCIJE
"Zbog osjetljivosti na političke pritiske, pravosudni sistemi u Bosni i Hercegovini (35) i Srbiji (36) uglavnom nisu u stanju da procesuiraju i sankcionišu javne funkcionere koji zloupotrebljavaju položaj", početak je dijela izvještaja koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu.
"Slabi zakoni, nadzorne institucije i kanali za izvještavanje također su doprinijeli kontinuiranom padu indeksa", navodi se dalje.
"Kompleksne upravljačke i pravosudne strukture u Bosni i Hercegovini ostavljaju prostor za koncentracija moći u vodećim etničkim političkim strankama. Njihov dominantan uticaj na sve grane vlasti doprinosi sistemskoj korupciji i podriva samo funkcionisanje države, zbog čega građani gube povjerenje u institucije.
Ranjivost tužilaštva i pravosuđa na neželjeni uticaj značajno podriva napore u borbi protiv korupcije, gdje su ostali veliki skandali neadresirani.
Ovaj negativni trend pogoršavaju napori političkih elita da ušutkaju protivljenje kroz novi predloženi zakon koji kriminalizuje klevetu, cilja nezavisno civilno društvo i sankcioniše svakoga ko „omalovažava državne organe”.
Također, ako bude usvojen, posljednji nacrt zakona o imunitetu bi biti dodatni udarac ionako slaboj vladavini prava u Republici Srpskoj", stoji u dijelu izvještaja koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu.
"Nepravda će da cvjeta sve dok je institcije ne zaustave. Kada se pravda kupuje ili se politički dijeli, ljudi su ti koji pate ", citat je François Valériana, predsjedavajućeg Transparency International-a, koji prati publikaciju za 2023. godinu.
"Bosna i Hercegovina zauzima najgore mjesto u regionu po ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) koji je objavio Transparency International (TI), a postala je i druga najlošije pozicionirana zemlja u Evropi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji.
Samo Rusija ima lošiji rezultat od BiH, koja ove godine ima ocjenu 35, na skali od 0 (najgori) do 100 (najbolji rezultat). Iako je BiH dobila za jednu ocjenu više nego prošle godine, nazaduje u odnosu na sve prethodne godine, te ovaj rezultat i dalje drži BiH na dnu regiona i na 108 mjestu u svijetu od 180 zemalja", objavio je Transparency International Bosne i Hercegovine.
Fokus globalnog istraživanja CPI ove godine je na sektoru pravosuđa, kao ključni razlog ovakvog stanja za Bosnu i Hercegovinu u izvještaju TI navodi se disfunkcionalna vladavina prava, sveprisutna korupcija u uslovima opšteg demokratskog nazadovanja i udara na slobodu medija i civilno društvo koji nadziru rad vlasti i igraju važnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju korupcije, piše TIBiH.
VEĆINA ZEMALJA BEZ NAPRETKA PROTIV KORUPCIJE
"Globalni prosjek CPI ostaje nepromijenjen na 43 for dvanaestu godinu zaredom, sa više od dvije trećine zemalja koje imaju ispod 50 bodova,
što ukazuje na ozbiljne probleme sa korupcijom", pokazuje izvještaj za 2023.
”Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2023. pokazuje da je većina zemalja postigla mali ili nikakav napredak u borbi protiv korupcije u javnom sektoru.
Prema Indeksu vladavine prava, svijet doživljava pad funkcionisanja pravosudnih sistema. Zemlje s najnižim rezultatima u ovom indeksu su također imaju vrlo niske ocjene na CPI, naglašavajući jasnu vezu između pristupa pravdi i korupcije.
I autoritarni režimi i demokratski lideri potkopavaju pravdu doprinose povećanju nekažnjivosti korupcije, a u nekim slučajevima je čak i podstiču
otklanjanjem posljedica za prestupnike. Uticaj njihovih akcija je evidentan u
zemljama svuda, od Venecuele (13) do Tadžikistana (20)”, stoji u opisu globalnih prilika za 2023. u svijetu.
SKANDINAVIJA U VRHU LISTE
CPI rangira 180 zemalja i teritorija prema njihovom percipiranom nivou korupcije javnog sektora na skali od nula (veoma korumpirana) do 100 (vrlo čista).
▪ Danska (90) je na vrhu indeksa šestu godinu zaredom, sa Finskom i Novim Zelandom koji tijesno prate sa rezultatom od 87 i 85. Zbog dobrog funkcionisanja pravosudnih sistema, ove zemlje su i među najbolje rangiranim i na Indeksu vladavine prava.
▪ Somalija (11), Venecuela (13), Sirija (13), Južni Sudan (13) i Jemen (16) zauzimaju najniža mjesta u indeksu. Svi su pogođeni dugotrajnim krizama, uglavnom oružanim sukobima.
▪ 23 zemlje – među njima i neke visokorangirane demokratije poput Islanda (72), Holandija (79), Švedska (82) i Ujedinjeno Kraljevstvo (71), kao i neke autoritarne države poput Irana (24), Rusije (26), Tadžikistana (20) i Venecuele (13) – su ove godine na historijskom minimumu.
▪ Od 2018. godine, 12 zemalja značajno je palo na svojim CPI rezultatima. Lista uključuje zemlje sa niskim i srednjim dohotkom kao što su Salvador (31), Honduras (23), Liberija (25), Mjanmar (20), Nikaragva (17), Šri Lanka (34) i Venecuela (13), kao i ekonomije sa višim srednjim i visokim dohotkom poput: Argentina (37), Austrija (71), Poljska (54), Turska (34) i Ujedinjeno Kraljevstvo (71).
▪ Osam zemalja je poboljšalo CPI u istom periodu: Irska (77), Južna
Koreja (63), Armenija (47), Vijetnam (41), Maldivi (39), Moldavija (42), Angola (33) i Uzbekistan (33).
Izvještaj navodi da se od 180 rangiranih zemalja 24 smatra potpunim demokratijama, 46 demokratijama sa greškama, a više od polovine - 94 zemlje svrstane su u kategoriju hibridnih režima.
Zemlje sa jakom vladavinom prava i demokratskim institucijama često su na vrhu po indeksu. Demokratske zemlje nadmašuju rezultate autoritarnih režima kada je u pitanju kontrola korupcije. Države pod takozvanom "potpunom demokratijom" imaju prosjek CPI od 73, "manjkave demokratije" 48, dok je prosječna ocjena nedemokratskih režima 32.
Transparency International predlaže vladama da jačaju nezavisnost pravosudnog sistema kao i da ga učine transparentnijim.
