Anđelić smatra da bi međunarodna zajednica, s obzirom na složenu političku situaciju u BiH, morala donositi radikalnije odluke te očekuje reakciju Tužilaštva BiH.
„Međunarodna zajednica je rekla da toleriše mnoge stvari od različitih aktera i politčkih elita. Kada je došlo do kraja, reagiraju. Današnja reakcija se može činiti kao relativno blaga s obzirom na radikalne mjere, ali se najavljuju promjene krivičnog zakona. Možemo očekivati pravne akcije domaćeg tužilaštva ka akterima koji su do sada bili zaštićeni parlamentarnim imunitetima”, smatra professor s Univerziteta u Londonu.
Navodi da je međunarodna zajednica shvatila da u BiH nema istinske demokratije, već da se političari služe kvazi demokratskim metodama da bi se ostvarili nacionalističke interese.
„Bonske ovlasti postoje dugo, koristio ih je i prethodni visoki predstavnik Valentin Inzko, iako vrlo rijetko. Schmidt ima arsenal mogućnosti, a manje je bojažljiv nego prethodnik. Zbog trenutnog stanja i složene političke situacije u BiH, morati donositi radikalnije odluke. Kada je tek počela djelovati Daytonska BiH, članovi Predsjedništva su bili uklinjani ako su njihove akcije dovodile državu i institucije u opasnost. Međunarodna zajednica niz godina tolerira slična ponašanja i nadam se da je tome kraj”, zaključio je Anđelić.
Visoki predstavnik Christian Schmidt, u subotu je, poništio i zakon koje je usvojila NSRS u vezi s neobjavljivanjem odluka visokog predstavnika. Također je donio odluku o izmjeni Krivičnog zakona BiH kojom će se narušavanje ustavnog poretka tretirati kao krivično djelo.
