Pionirska dolina - mjesto spašavanja i učenja o životinjama

Moderni zoo vrtovi su odavno napustili izlaganja životinja radi zabave publike i okrenuli se zahtjevnijim i ozbiljnijim zadacima očuvanja biodiverziteta i spašavanja nekih vrsta. To se dešava kroz programe uzgoja životinja u zatočeništvu te razmjene životinja i neke od najugroženijih vrsta su preživljele upravo zahvaljujući ovakvim programima.

Zoo vrtovi kao edukacijski centri

O Pionirskoj, kao i ulozi zoo vrtova u o očuvanju vrsta, govori Semir Handžić, veterinarski tehničar, koji u Pionirskoj radi kao hranioc životinja.

„Što se tiče mojih dužnosti, tu prije svega spada briga o životinjama koja obuhvata hranjenje i pojenje životinja kao i briga o higijeni i zdravlju životinja o kojima se brinem“, kazao je Handžić.

On također radi na uređenju prostora u kojima se nalaze životinje i obogaćivanju sadržaja u tim prostorima kako bi životinje imale neki vid zabave.

„Već 12. godina radim ovaj posao i životinje o kojima se ja brinem su većinom mesojedi tako da takođe radim na pripremi i spremanju hrane jer za neke životinje kao što su lisice, medvjedi i rakuni hrana se i kuha“, dodaje on. Ovo znači da on vrši i kontrolu kvaliteta hrane te se brine da je ona uvijek svježa i pripremljena u dovoljnim količinama. Također provjerava i temperature, utopljavanje ili rashlađivanje nastambi u zavisnosti od godišnjeg doba i potreba životinja.

„Moj dio posla obuhvata i interakcija sa životinjama koju ostvarujem kroz razne treninge i igre sa životinjama. Vođenje svakodnevne evidencije o zdravstvenom stanju životinja, broju pojedenih obroka kao i ponašanju životinja samo je još jedna u nizu obaveza koju imam“, dodaje.

Životinje o kojima se brine su lavovi, tigar, medvjedi, serval, vukovi, lisice, američki rakuni i nosati rakuni.

Zoo vrtovi kao način očuvanja vrsta

Funkcija modernih zoo vrtova danas je usko povezana s konzervacijskom biologijom, naukom koja se bavi očuvanjem različitih bioloških vrsta. Zoo vrtovi su povezani u mreže institucija unutar koji se vrši razmjena jedinki različitih vrsta i kreiraju programi rasplođavanja.

„Još od osnivanja Zoo vrtova ljudi su bili podjeljenih mišljenja i dugo godina je na Zoo vrt gledano kao na zatvor i mučilište za životinje. Kako je vrijeme prolazilo, tako su i ljudi postajali sve više obrazovaniji i sad već dolazimo na to da se na Zoo vrtove gleda kao na edukacijske centre i prihvatilišta za životinje koje su na neki način onemogućene da nastave život u svom prirodnom staništu kao i na ustanove gdje djeca i odrasli mogu da se edukuju o ugroženosti životinja i njihovih staništa“, objašnjava Handžić.

Mora se strogo voditi pažnja i o dobrobiti jedinki te o tome da životinje koje se se planiraju pariti nisu u srodstvu, kako bi se očuvala raznolikost i dobra genetička „kondicija“ potomstva.

„Za reprodukciju i povećanje broja jedinki, a samim tim i očuvanje vrste imamo plan za nabavku mužjaka zebre, ženke američkog bizona kao i mužjaka tigra. Trenutno smo u fazi razmjene ženke gibona koja nije u krvnom srodstvu sa našim mužijakom jel ova trenutna mu je sestra i već dva puta smo joj ugradili implantat (op.a hormonska terapija) kako ne bi došlo da krvnog ukrštanja“, dodao je Handžić.

Ova ženka je trebala biti transferirana u zoo vrt u Rusiji, ali je pandemija, pa potom geopolitika omela njeno putovanje na krajnju destinaciju. Za sada uživa u društvu svog brata u Sarajevu, a iz Pionirske se nadaju da će uskoro dobiti drugu, nesrodnu ženku te da će se giboni moći i razmnožavati. Inače ova zanimljiva vrsta, kaže Handžić, strašno se boji vode, a istovremeno su jako spretni „letači“ po granama

Pionirska dolina ima kandidatski status za punopravno članstvo u EAZA-i (European Association of Zoos and Aquaria - Evropska asocijacija zoo vrtova i akvarijuma), koja kao poseban fokus ima i očuvanje životinjskih vrsta. Zbog toga, važno je istaći, sve nastambe u Pionirskoj moraju ispunjavati sve EAZA-ine kriterijume kako bi dobili dozvolu za nabavku nove jedinke.

„Svaka životinja koju mi imamo u našem zoo vrtu rođena je u zoo vrtu ili je odhranjena od strane čovjeka tako da bi bilo nemoguće te životinje pustiti u divljinu jer oni nisu spremne da se same brinu o sebi i to bi u veoma kratkom vremenu bilo pogubno po njih“, dodaje Handžić.

Tigrica Nina, vučica i pudla

U Pionirskoj dolini trenutno živi preko 35 vrsta i preko 250 jedinki. Svakako su posjetiocima najatraktivnije one koje dolaze iz tropskih predjela među kojima su lavovi, tigar, zebre, antilope, serval, lemuri, makaki majmuni, giboni, merkati. Upravo su lemuri jedna od „zvijezda“ ovog zoo vrta. Ove simpatične i lijepe životinje su naši srodnici a građa njihove šape je gotovo identična kao građa ljudske šake i šake majmuna.

Ipak je najviše pažnje i divljenja posjetioca usmjereno prema velikim mačkama – paru lavova i tigrici Nini. Uz malo sreće, posjetioci mogu čuti Ninu kako ispušta zvuke karakteristične za tigrove, mješavinu frktanja i uzdisaja kroz zatvorena usta. Velike mačke, poput Nine, dnevno pojedu oko 7 kilograma mesa.

U Pionirskoj se mogu i vidjeti i neki gmizavci, poput kajmana, albino i loptastog pitona. Od vrsta koje nisu tropske, tu je američki bizon, berberske ovce i valabi klokani a ništa manje nisu zanimljive ni jeleni i lame, alpake, američki i nosati rakuni.

Zastupljene su i domaće krovne zvijeri – medvjed i vukovi. Trenutno u Pionirskoj živi par vukova, a za obje jedinke se vežu zanimljive priče. U zoo je prvo pristigla vučica, koju je odgojio čovjek i koja se družila s pudlom. Da bi vučica bila transportovana u Pionirsku, s njom je u auto morala ući i pudla. „Njihov rastanak je bio pomalo tužan“, sjeća se Handžić, ali naglašava kako je vučici u zoo vrtu bolje i kako se divlje životinje ne trebaju držati kao kućni ljubimci.

Drugi vuk je pronađen kao štene, i najvjerovatnije je njegova majka stradala. U Pionirskoj se nadaju da će u narednom periodu ovaj par imati i mlade.

Tu je i nekoliko domaćih životinja kao što su škotsko govedo, mini koze, magarci, poni konji. U Pionirskoj planiraju i mali dio posvećen bosanskim autohtonim pasminama.

„Što se tiče autohtonih vrsta mi smo započeli prije par godina projekat sa golubovima prevrtačima i to se pokazalo jako pozitivno u edukativnom smislu. Znajući da su autohtone životinje jedan od nacionalnih simbola svake države tako i mi pravimo plan za nabavku još vrsta kao što su bosanski brdski konj, buša, pas tornjak i ovca pramenka“, otkrio je Handžić te je dodao kako je planu je nabavka novih vrsta životinja.