Linkovi

Afganistanci sve više udaju mlade kćerke da bi izbjegle prinudne brakove s talibanima


Afganistanka pohađa razred u podzemnoj školi, u Kabulu, 30. juli 2022. Bez ikakvog znaka da će talibani dozvoliti povratak u školu, neke djevojke i roditelji pokušavaju pronaći načine održe obrazovanje jedne generacije.
Afganistanka pohađa razred u podzemnoj školi, u Kabulu, 30. juli 2022. Bez ikakvog znaka da će talibani dozvoliti povratak u školu, neke djevojke i roditelji pokušavaju pronaći načine održe obrazovanje jedne generacije.

Otkako su talibani zauzeli vlast u Afganistanu prije 15 mjeseci, došlo je do dramatičnog porasta ranih brakova afganistanskih djevojčica, što aktivisti i borci za ljudska prava objašnjavaju uvjerenjem roditelja da je bolje da svojim kćerkama oni obezbijede supružnika nego da budu primorane da se udaju za pripadnike talibana, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Udavanje djevojčica također daje neki osjećaj sigurnosti: manje usta koje treba hraniti u vrijeme kada je afganistanskim djevojčicama zabranjeno da pohađaju školu i kada se suočavaju s uznemiravanjem dok u zemlji vlada humanitarna kriza i ekonomsko rasulo.

Hatira, 12-godišnja učenica sedmog razreda koja je govorila pod pseudonimom iz straha od odmazde, rekla je za Radio Azadi da su njeni roditelji prije šest mjeseci dogovorili da se vjeri za mnogo starijeg muškarca u provinciji Gor na zapadu Afganistana.

"Nisam htjela da se udam", rekla je ona. "Međutim, otac me je upozorio da će ga, ako odbijem da se udam, talibani natjerati da me uda za nekog od njihovih boraca."

Hatira je bila izvanredna učenica. Bila je najbolja u svom razredu i imala je velike snove za budućnost. Željela je da služi svojoj zajednici tako što bi bila doktorica u udaljenoj, siromašnoj provinciji.

Brak s talibanskim borcima ili zvaničnicima – posebno sa starijima koje traže drugu ili treću ženu – nije nešto što bi njena porodica mogla da podnese.

"Talibanska politika razbila je sve naše snove", rekla je Hatira.

Osamnaestogodišnja Firoza bila je u 11. razredu kada su talibani zatvorili njenu školu u Goru, uništivši njene planove da upiše fakultet.

Ubrzo ju je porodica udala protiv njene volje.

"Vjenčanje je uništilo sve moje snove", rekla je ona. "Bila sam pod ogromnim pritiskom i nisam imala drugog izbora osim da prihvatim prinudni brak."

Šukrija Šerzai, aktivistkinja za prava žena u Goru, kaže da se broj prinudnih brakova i brakova maloljetnica eksponencijalno povećao otkako su talibani došli na vlast u augustu 2021.

Ona je rekla da mnoge porodice pristaju na rane brakove u nadi da će poštedjeti kćerke od prisiljavanja da se vjenčaju s članovima talibana. Ipak, čak i ako razlog leži u obezbjeđivanju boljeg života, posljedice su razorene po strukturu porodice.

"Prinudni brakovi i brakovi maloljetnika doveli su do nasilja i previranja u porodicama", rekla je ona za Radio Azadi.

Međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava su dokumentovale slične trendove. "Stope dječjih, ranih i prinudnih brakova u Afganistanu rastu pod vlašću talibana", navodi se u julskom izvještaju Amnesty Internationala.

Istraživačica Amnestyja Nicolette Waldman kaže da najčešći uzroci dječjih, ranih i prinudnih brakova otkako su talibani zauzeli vlast uključuju ekonomsku i humanitarnu krizu, kao i nedostatak mogućnosti da se žene obrazuju i imaju profesionalne karijere.

Mnoge od njih nisu ni mogle da nađu alternativu pripadnicima talibana.

"Porodice tjeraju žene i djevojčice da se udaju za članove talibana, a članovi talibana tjeraju žene i djevojčice da se udaju za njih", rekla je ona.

Veldman je rekla da su talibani, otkako su preuzeli vlast, uveli mrežu međusobno povezanih ograničenja i zabrana koje su zarobile afganistanske žene i djevojčice.

"Te mjere obrazuju sistem represije koji diskriminiše žene i djevojčice u Afganistanu u skoro svakom aspektu njihovog života", rekla je ona.

Ona je rekla da talibani iz mjeseca u mjesec sve više krše prava žena i djevojčica.

"Drakonska politika te grupe milionima žena i djevojčica oduzima mogućnosti da vode bezbjedne, slobodne i ispunjene živote", rekla je Veldman.

U Afganistanu se spekuliše da talibani razmatraju potpunu zabranu obrazovanja, rada i kretanja žena, što bi bio povratak na politiku koja je ova ekstremistička grupa nametnula tokom svoje prve, zloglasne vladavine od 1996. do 2001. godine.

Dekret talibanskog vrhovnog vođe Mule Hibatule Akundžade iz decembra 2021. o pravima žena nije ništa rekao o obrazovanju i radu žena. Međutim, jeste zabranio prinudne brakove zahtijevajući pristanak žena za brak.

Taj zahtjev se očigledno ne sprovodi.

Marzija Nurzai, aktivistkinja za prava žena u provinciji Farah na zapadu Afganistana, pripisuje porast prinudnih brakova i brakova maloljetnika odluci talibana da zatvore škole za djevojčice.

Ona je za Radio Azadi rekla da je bila svjedok kako je jedan otac udao svoju kćerku za narkomana u zamjenu za miraz vrijedan oko 2.500 dolara. Drugi je prodao svoju desetogodišnjakinju za više od 4.000 dolara u gotovini.

"Razmislite šta će se desiti takvim djevojčicama u budućnosti", rekla je ona. "Pošto nema nade za ponovno otvaranje škola, djevojčice gube nadu i samopouzdanje."

Mnoge mlade djevojke širom Afganistana već su odustale od ideje o boljoj budućnosti pošto su bile prisiljene da se udaju.

Razia, 22-godišnja studentkinja prava koja je govorila za Radio Azadi pod pseudonimom, rekla je da su ona i njena mlađa sestra bile prisiljene da odustanu od univerzitetskog obrazovanja pošto su talibani zauzeli vlast.

Ona je rekla da po povratku u svoju rodnu provinciju Kunduz na sjeveru zemlje, više nema nikakvu šansu da ikada postane sutkinja kako je planirala.

Ranije ove godine, njen otac je sredio da se ona i sestra vjere s rođacima, u strahu da bi talibanski borci mogli da traže da ih ožene.

"Nisam sretna", rekla je za Radio Azadi o svom sada dvomjesečnom braku. "Nemam izbora osim da šutke patim u ovom tradicionalnom društvu."

U Goru, Hatira također ne vidi šanse da nastavi školovanja. Sjeća se kako je provodila dane učeći nove stvari u školi, ali se sada bori s očajem i tugom.

"Svaki novi dan je sumorniji od prethodnog", rekla je ona.

  • 16x9 Image

    RADIO SLOBODNA EVROPA RFE/RL

    Misija Radija Slobodna Evropa/Radio Liberty je da širenjem informacija i ideja promoviše demokratske vrijednosti i institucije: RFE/RL pruža objektivne vijesti i analize o domaćim i regionalnim pitanjima važnim za demokratske i tržišne reforme.

XS
SM
MD
LG