Zakon od 40 članova odobren je glasovima vladajuće stranke predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i njenih nacionalističkih saveznika u parlamentu.
Glasanje je uslijedilo nakon burnih sjednica u parlamentu, na kojima su opozicioni zastupnici pljeskali i vikali u pokušaju da ometu postupak, držali natpise koji osuđuju ono što su nazvali "zakonom o cenzuri", a jedan poslanik je čekićem razbio telefon.
Najkontroverznija odredba, član 29, predviđa kaznu do tri godine zatvora za širenje informacija koje su "suprotne istini" o domaćoj i međunarodnoj sigurnosti Turske, javnom redu i zdravlju u cilju izazivanja "brige, straha i panike javnosti".
Opozicija kaže da je cilj ovog članka da ušutka kritičare vlasti uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora zakazanih za juni. Upozoravaju da bi korisnici društvenih mreža mogli biti zatvoreni zbog objavljivanja ili dijeljenja informacija koje vlada smatra lažnim vijestima.
"Oni koji kažu: 'Postoji siromaštvo', otići će u zatvor. Oni koji kažu: 'Postoji korupcija', otići će u zatvor", rekao je Engin Altay, viši poslanik iz glavne opozicione Republikanske narodne partije.
Erdoan se zalagao za zakon za borbu protiv dezinformacija i lažnih vijesti, rekavši da su lažne vijesti i rastući "digitalni fašizam" prijetnja nacionalnoj i globalnoj sigurnosti. Njegova Partija pravde i razvoja i nacionalistički saveznici kažu da dezinformacije onemogućavaju ljudima pristup istini, potkopavajući slobodu izražavanja.
Ali, tekst članka je toliko nejasan da opozicione stranke kažu da bi ga vlada mogla zloupotrijebiti i dovesti do samocenzure u redakcijama. Republikanska narodna partija saopštila je da će tražiti poništenje zakona pred Ustavnim sudom.
Parlamentarna skupština Vijeća Evrope pozvala je u srijedu Tursku da ne usvoji zakon. Rečeno je da bi planovi za kriminalizaciju širenja "lažnih ili obmanjujućih informacija" "nanijeli nepopravljivu štetu ostvarivanju slobode govora prije izbora".
Ustavni eksperti te organizacije, Venecijanska komisija, izrazili su zabrinutost u hitnom mišljenju objavljenom prošle sedmice u kojem se upozorava na "zastrašujući efekat, rizik od autocenzure".
Zakon također ažurira nekoliko klauzula kontroverznih turskih propisa o društvenim mrežama koji su usvojeni 2020. godine, a zahtijevaju od Facebooka i Twittera da uklone sadržaj ili se suoče sa zabranama reklama i smanjenjem dosega.
Takođe se zahtijeva od ovih kompanija da imenuju predstavnika u Turskoj koji će se baviti pritužbama. Novi amandman sada zahtijeva da predstavnik bude turski državljanin sa prebivalištem u Turskoj.
"Twitter i druge kompanije moraće da urade ono što vlada želi ili da rizikuju zatvaranje", rekao je advokat Kerem Altiparmak na Twitteru. "Mogućnost održavanja izbora bez ove platforme (Twittera) veća je nego ikada prije."
Stotine hiljada domena i linkova već je blokirano u Turskoj.
S obzirom da vlada kontroliše većinu novinskih kuća, mnogi u Turskoj su se okrenuli društvenim mrežama kao što su YouTube i Twitter za nezavisne vijesti.
U srijedu je poslanik Burak Erbay, član Republikanske narodne partije, udario i razbio pametni telefon dok se obraćao parlamentu, rekavši da će gašenje društvenih mreža učiniti telefone zastarjelim.
Ostale promjene su uključivanje digitalnih informativnih stranica u zakon o štampi koji je ranije pokrivao elektronske i štampane medije, širu podobnost za novinarske kartice osim novinara koje odobrava Erdoganova Direkcija za komunikacije, i odredbe o oglašavanju.
Turska je ocijenjena kao „neslobodna” u 2021. na indexu slobodne interneta koju provodi Freedom House. Reporteri bez granica svrstali su Tursku na 149. mjesto od 180 zemalja u svom Svjetskom indeksu slobode medija.
