Birači biraju tri člana zajedničkog bosanskohercegovačkog predsjedništva, zastupnike u parlamentima na državnoj, entitetskoj i regionalnoj razini te predsjednika dijela zemlje kojim upravljaju Srbi. Dugogodišnji politički čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, koji se natječe za tu posljednju dužnost, iskoristio je predizbornu kampanju za zagovaranje secesionističke agende i ruskog rata u Ukrajini.
“(Bosanski Srbi) postupno će prekinuti veze s arogantnom birokracijom (Europske unije) u Bruxellesu... (i) surađivati s čelnicima koji poštuju međunarodno pravo, poput Vladimira Putina,” Dodik, koji je ovog mjeseca otputovao u Moskvu kako bi osigurao eksplicitnu podršku ruskog čelnika, rečeno je na masovno posjećenom predizbornom skupu ove sedmice. “Kada se odvojimo (od ostatka Bosne), ponijet ćemo sa sobom naših 49 posto teritorija.”
Bosna se nikada nije u potpunosti oporavila od svog međuetničkog rata 1992.-1995., s brojem mrtvih od gotovo 100.000, koji je započeo kada su je Srbi, koji su činili oko trećinu stanovništva, pokušali raskomadati i ujediniti teritorije koje su smatrali svojima sa susjednom Srbijom. Procjenjuje se da je samo u posljednjih osam godina gotovo pola miliona ljudi emigriralo zbog nedostatka posla, loših javnih usluga i endemske korupcije.
Istraživanje javnog mnijenja objavljeno prošle sedmice o javnoj percepciji izbora pokazalo je da više od 40% Bosanaca vjeruje da izborni sistem njihove zemlje ne dopušta istinski odraz volje građana. Gotovo 10% ispitanika u istraživanju koje je naručila Organizacija za europsku sigurnost i saradnju reklo je da su iskusili pritisak na članove obitelji, dok je drugih 6,8% izjavilo da im je prijećeno gubitkom posla ako ne glasaju za određenu stranku ili kandidata.
Kao rezultat toga, političko blato u zemlji sigurno će se zadržati i nakon izbora, a Rusiji "neće nedostajati partnera s kojima može raditi", rekao je Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije, think tanka sa sjedištem u Berlinu.
Mirovni sporazum uz posredovanje SAD-a okončao je rat u Bosni podjelom zemlje na dva samoupravna entiteta - jedan kojim upravljaju pravoslavni Srbi, a drugi muslimanski Bošnjaci, koji čine više od polovice od 3,3 milijuna ljudi u zemlji, i katolički Hrvati.
Dva entiteta imaju široku autonomiju, ali su povezani zajedničkim nacionalnim institucijama, a sve aktivnosti na razini cijele zemlje zahtijevaju konsenzus sve tri etničke skupine.
Sektaški poslijeratni sistem upravljanja održava otrovnu političku klimu koja omogućuje liderima da obogate svoje prijatelje i ostavlja pragmatične, reformski nastrojene Bosance s malo poticaja da glasaju.
U godinama neposredno nakon rata, međunarodna zajednica držala je Bosnu na reformskom kursu, vršeći pritisak na njene čelnike da prihvate bolne kompromise u zamjenu za finansijsku i drugu podršku.
Ali kako se međunarodni fokus pomaknuo na druge globalne krize prije više od deset
godina, Bosna je uglavnom bila prepuštena sama sebi. Nastali vakuum stvorio je prostor za rastući utjecaj Rusije, Kine i Turske. Također je omogućio sektaškim političkim elitama da kanaliziraju nezadovoljstvo naroda protiv zamišljenih neprijatelja kako bi odvratili pozornost od stvarnih problema koji uključuju loše upravljanje javnim resursima i rasipanje javnih sredstava.
Plemenski političari svih etničkih slojeva uglavnom su odustali od reformi potrebnih za pokretanje Bosne prema obećanom članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, dajući prednost klijentelističkom pristupu upravljanju koji im pomaže zadržati moć i bogatstvo.
“Zapad je bio vrlo samozadovoljan; bilo je previše uvjeren da je Europska unija jedina igra u gradu,” rekao je Bassuener. “Zato što zapravo ne znamo što želimo, osim što jednostavno ne želimo da Balkan bude problem (,) … ruska agenda ovdje dobiva na snazi iako oni gube tlo u Ukrajini.”
Ranije ove godine, Sjedinjene Države i Britanija sankcionirale su Dodika, optužujući ga za koruptivne aktivnosti koje prijete destabilizirati regiju. SAD su tvrdile da je čelnik bosanskih Srba koristio svoj položaj kako bi akumulirao bogatstvo mitom.
Na nadolazećim izborima tradicionalnu vladajuću klasu izazivaju stranke koje, unatoč ideološkim razlikama i ponekad suprotstavljenim programima, dijele predizborno obećanje da će iskorijeniti pokroviteljske mreže nacionalista i sankcionirati koruptivna djela unutar svojih redova.
Kako bi privukli birače i izbjegli neugodna pitanja o svojim dosjeima na izborima, bošnjački i hrvatski nacionalisti također su prihvatili Dodikovu strategiju zveckanja oružjem, prikazujući političke protivnike iz vlastite etničke skupine kao izdajice.
Tokom kampanje, glavni bošnjački vođa, Bakir Izetbegović, koji se natječe za bošnjačko mjesto u zajedničkom predsjedništvu protiv kandidata kojeg podupire ideološki raznolik savez 11 bošnjačkih i multietničkih stranaka, više je puta prikazivao svoju nacionalističku stranku, SDA , kao jedini pravi bedem protiv secesionizma.
Tokom predizbornog skupa prošle sedmice, njegova supruga Sebija Izetbegović, kandidatkinja za parlamentarnu poziciju, ustvrdila je da će bošnjački protivnici njihove stranke dovesti do toga da muslimani u zemlji “ponovno budu klani, internirani u koncentracijske logore i bačeni u masovne grobnice” od strane svojih sunarodnjaci Srbi i Hrvati.
Nacionalistička stranka manjinskih bosanskih Hrvata, HDZ, zauzvrat je zaprijetila da
će zahtijevati uspostavu isključivo hrvatske etničke regije ako Borjana Krišto, njezina kandidatkinja za hrvatsko mjesto u tročlanom predsjedništvu, izgubi od nominalno nenacionalističkog rivala.
Takvo nadmetanje stvorilo je ciklus u kojem su "izbori periodična rekalibracija oligarhije" jer je Zapad "efektivno odustao od zemlje kao svega što nije plemensko".
Bassuener je inzistirao na tome da "Zapad ima potencijalnu biračku jedinicu u Bosni", što dokazuje stopa egzodusa iz zemlje i uporno nizak odaziv na izbore.
No, bez “ponovnog promišljanja i ponovnog kalibriranja (njegove) politike” za integraciju zapadnog Balkana, koja se čini nedostižnom usred desničarskog zaokreta u dijelovima Europe, nedavno u Italiji, Zapad bi mogao biti “uhvaćen na krivoj nozi” u Bosni , upozorio je.
