Jedna od potpisnica pisma je Azra Zornić, apelantica pred Europskim sudom za ljudska prava, koja u intervjuu za Glas Amerike kaže da od vodećih sila u svijetu očekuje da pokrenu novi poredak i ugovor za 21. stoljeće u BiH.
Glas Amerike: U pismu upućenom američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu tražite ustavne i izborne reforme u BiH u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava. Šta konkretno podrazumijeva reforme?
Zornić: "Kao što građani Amerike imaju status građana, isto to želimo moji sugrađani i ja. Da budemo samo građani ove zemlje, bez obzira na vjersku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost. Naš cilj je skrenuti pažnju američkoj vladi, da bi bio nužan radikalan zaokret u vanjskoj politici Amerike u odnosu na Zapadni Balkan i BiH. Moja i presude ostalih sutužitelja nam garantuju građanski ustav. Razlog zbog kojeg sam se obratila Europskom sudu za ljudska prava je upravo kršenje ljudskih prava. BiH mi u 21. stoljeću ne dozvoljava da se kao građanka ove zemlje kandidiram za člana Predsjedništva i Dom naroda. Ustav je diskriminirajući u odnosu na sve građane. On daje prednost etničkim skupinama okupljenima oko tri etničke stranke - SDA, HDZ i SNSD."
Glas Amerike: Potpisnici pisma traže pomoć Sjedinjenih Država i okrenutost njene vanjske politike prema zemljama Zapadnog Balkana i BiH. Kako američka administracija može pomoći BiH?
Zornić: "Zahvalna sam američkoj vladi koja je kreirala Daytonski sporazum, koji je u vrijeme kada je potpisan, bio izuzetno važan za prekid rata u BiH. To mu je bila glavna svrha. Međutim, domaći političari su ga zloupotrijebili i umjesto konstituenata, napravili su spin s konstitutivnim narodima - Bošnjaci, Hrvati i Srbi. Na taj način su sporazum zloupotrijebili u cijelosti. Zahvalna sam američkoj vladi za taj potez. Sada ih pozivam i molim da ponovo pokrenu novi društveni ugovor za 21. stoljeće. U pismu sam jasno objasnila o čemu je riječ. Građani BiH već imaju takav prijedlog, a to je municipalizacija, gdje se vlast prenosi na općine. Postoje dva nivoa vlasti, općinski i državni. Sva vlast ostaje na općinskom nivou, uz mali prijenos nadležnosti na državni nivo, u svrhu koordinacije između općina. Pozivam Ameriku, kao vodeću silu u svijetu i prijatelja BiH, da s Velikom Britanijom, Njemačkom i ostalim demokratskim zemljama Europe i svijeta, pokrene novi ugovor za 21. stoljeće i BiH. To je novi ustav koji bi bio temeljen na dokumentu s web stranice municipalizacija.ba, gdje je objašnjeno sve što je potrebno. To je dokument koji tek treba da se razvije, ali imamo dobre temelje za građansku, demokratsku u centraliziranu državu."
Glas Amerike: Pominjete jedan potpuno novi politički poredak u BiH - prijenos nadležnosti na općine. Koliko zapadne sile, uključujući Sjedinjene Države, mogu pokrenuti takav proces u BiH? Stav međunarodne zajednice, između ostalog i visokog predstavnika Christiana Schmidta je da prvenstveno moraju biti usaglašeni stavovi političara i da oni moraju postići dogovor.
Zornić: "U skladu s Aneksom 10. visoki predstavnik u BiH nema pravo intervenisati na Ustav entiteta. On može intervenisati na Ustav BiH. Schmidt ne odlučuje sam o politici OHR-a, iza njega stoje određene članice PIC-a, a građani znaju gdje vodi ta politika. Neće doći do dogovora etnonacionalističkih stranaka u BiH nikada, jer bi njihova vlast tada oslabila. Oni opstaju na vlasti tako što pred svake izbore zveckaju oružjem i svako poziva svoje “etničke pripadnike” da glasaju za svoga predstavnika. Etnonacionalističke, a moglo bi se reći i fašističke stranke, žele samo podjelu BiH. Građani im poručuju 'no pasaran.'"
Glas Amerike: Šta najviše potpiruje podjele u BiH? Da li su to stavovi HDZ-a koje pokušavaju nametnuti kroz izmjene Izbornog zakona ili eventualno stvaranje trećeg eniteta?
Zornić: "Pomenute stvari bi dovele do oružanih sukoba. Nemiri na Balkanu koji je trusan u političkom smislu, proširili bi se na ostale balkanske zemlje. Ni Europa ni SAD ne bi bile pošteđene. Ne smijemo zaboraviti da Amerika štiti demokratski svijet na granici s Rusijom, ovdje u BiH. U ovoj zemlji je granica između demokratskog svijeta i Ruske Federacije. To sada je ta granica bila na Drini. Hoće li sekretar Blinken dozvoliti da se ta granica, u korist Rusije, pomjeri do Bosne ili Une, to je do američke politike i do administracije Blinkena."
Glas Amerike: Uputili ste otvoreno pismo američkom sekretaru Blinkenu u kojem navodite da je uz obnovljenu podršku Ruske Federacije separatistima među snagama bosanskih Srba i bosanskih Hrvata, teško uspostavljeni mir u Bosni Hercegovini opet pod prijetnjom. Kakav odgovor očekujete?
Zornić: "Očekivanja nisu velika. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja američke javnost i vlade u administraciji američkog predsjednika Joe Bidena na realnost, stvarna dešavanja u BiH. Vjerujem da su do sada i Biden i njegova administracija, uključujući Blinkena, bili pogrešno informisani o stvarnom stanju u BiH i da im pismom ukazujemo na realnost. Trebaju shvatiti i pomoći na pravi način da se odredi demokratija. U BiH se na prvom mjestu brani demokratija. Moja demokratska prava su ugrožena, svih građana kroz individualna prava. Kao Bosanci i Hercegovci ne postojimo u Ustavu, zovu nas Ostali. To zvuči uvredljivo. Neka se zapita svaki Amerikanac kako bi mu zvučalo da ima priliku da se izjasni tako, a da mora biti Ostali. Mislim da je najvažnije da svi adresanti koji prime pismo, zaista ga pročitaju, da se udostoje da razmisle i djeluje po njemu. Da ih građani BiH prepoznaju kroz njihovo djelovanje u BiH i kroz političko djelovanje američke administracije. To bi nam mnogo značilo."
