Već neko vrijeme je postalo racionalno razmišljati kako virus neće nestati te kako će se trebati docjepljivati, a vakcine ažurirati na nove varijante.
Mjera i restrikcija se sada gotovo niko ne drži, iako bi bilo poželjno da se drži distanca i maske nose na mjestima velike frekvencije ljudi. Za očekivati je da se pojave i novi valovi infekcije, a jedan, usljed BA.5 varijante, počeo je u junu.
U julu 2022. dominantna varijanta virusa postaje BA.5 i njena inačica BA.5.1 koje potiskuju zatečene varijante, ali i slabiju konkurenciju BA.2.12.1 i BA.4.
BA.5 je prvi put identificirana u Južnoj Africi 26. februara. Prije manje od mjesec dana, 4. juna, činila je samo 9,6% slučajeva u SAD-u, dok je prethodnica BA.2.12.1 bila na vrhu sa 62%.
Danas CDC procjenjuje da je podvarijanta odgovorna za oko 54% novih slučajeva u SAD. Slična situacija je i u Evropi gdje varijanta BA.5 čini nešto malo manje od polovine novoprijavljenih slučajeva COVID-19.
Ova varijanta prati trend da svaka nova varijanta više „bježi“ stečenom imunitetu, bilo onom usljed prebolijevanja, bilo onom stečenom vakcinacijom, odnosno uzrokuje tzv. „probojne infekcije“. I za nju vrijedi pravilo da je infektivnija od prethodnih.
Ova varijanta je akumilirala oko 90 mutacija u odnosu na virus koji je potekao iz Wuhana. Nosi L452R mutaciju, koja je također prethodno otkrivena u Delta varijanti, i smatra se da čini virus zaraznijim povećavajući sposobnost virusa da se veže za ljudske ćelije, a također mu može pomoći da djelomično izbjegne uništenje od strane imunoloških ćelija. Također posjeduju genetičku promjenu, nazvanu F486V mutacija, blizu mjesta gdje se njihov spike protein veže na ljudske stanice.
Iako su vakcine manje efikasne, još uvijek su efikasnije i sigurnije od imunizacije prirodnom infekcijom. Primanje vakcine također pomažu onima koji se zaraze BA.4 i BA.5 da se bolje zaštite od najopasnijih učinaka virusa, odnosno fatalnih ishoda te komplikacija. Kod vakcinisanih je zabilježen manji višak smrtnosti (smrtni slučajevi koji odudaraju od očekivane statističke vrijednosti) nego kod nevakcinisanih.
Sve ovo ne znači da ulazimo u eru neizvjesnosti i da nema spasa. Jasno je da će neki ljudi možda imati i više reinfekcije, ali ne svi. Uz vakcine i kontakt s virusom prebolijevanjem, naš imunološki sistem više nije „naivan“ i ima neko „znanje“ o virusu. Međutim, svi mi različito reagujemo na patogene, pa i na ovaj virus, i neki ljudi su manje, a drugi više otporni.
No sigurno nije istina da nemamo ama baš nikakav imunitet na ovu varijantu i varijante koje će se vremenom pojaviti.
Za sada, nema indicija da sama varijanta uzrokuje ozbiljnije oblike bolesti, ali treba razmišljati i o tome da brzo širenje ovog oblika na veliki broj ljudi može dovesti i do preopterećenja bolnica. Naime ako se velik broj ljudi zarazi, među njima će biti više i osjetljivih kategorija – starijih i ljudi s komorbiditetima, a neki od njih će trebati hospitalizaciju.
Američka uprava za hranu i lijekove, FDA, uputila je proizvođače vakcina da preurede vakcine protiv COVID-19 tako da ciljaju BA.4 i BA.5. Potreba za ažuriranjem vakcina postaje svakim danom sve hitnija jer je sve veći broj slučajeva potaknut visoko prenosivim podvarijantama, slabljenjem mjera opreza u javnom zdravstvu i prirodnim slabljenjem zaštite nakon vakcinacije i prebolijevanja. Proizvođači vakcina rade na tome i proizvodnji doza na vrijeme za jesensku kampanju docjepljivanja.
Moderna je već napravila bivalentni buster koji sadrži originalnu sekvencu prvobitnog virusa i sekvencu za spike protein omikron varijante. Ipak, ova vakcina nije napravljena strogo na BA.5 varijantu te zaštita koju pruža o infekcije je slabija, ali opet pruža nešto bolju zaštitu nego stara verzija.
