Linkovi

Finska želi što prije u NATO. Rusija prijeti


Kombnacija zastava Finske i NATO
Kombnacija zastava Finske i NATO

Finska bi trebalo da podnese zahtjev za pridruživanje vojnom savezu NATO, rekli su finski predsjednik Sauli Ninisto i premijerka Sana Marin u zajedničkom saopštenju u četvrtak, što je velika promjena politike izazvana invazijom Rusije na Ukrajinu.

"Finska mora bez odlaganja podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u", rekli su Ninisto i Marin u zajedničkoj izjavi.

Finska, koja dijeli granicu od 1.300 km i tešku prošlost sa Rusijom, prethodno je ostala izvan Organizacije Sjevernoatlantskog pakta kako bi održavala prijateljske odnose sa svojim istočnim susjedom.

Rusija: To je prijetnja našoj sigurnosti

Kremlj je rekao da će reagovati, ali je odbio da precizira kako, rekavši da će to zavisiti od toga koliko blizu NATO bude premiještao vojna sredstva ka finsko-ruskoj granici dugoj 1.300 km.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da će Rusija morati da preduzme "mjere odmazde, kako vojno-tehničke tako i druge prirode, kako bi zaustavila pojavljivanje prijetnji po njenu nacionalnu bezbjednost".

"Helsinki mora biti svjestan odgovornosti i posljedica takvog poteza", navodi se u saopštenju.

Taj potez Finske, za koji se očekuje da će Švedska ponoviti, suočava predsjednika Vladimira Putina sa samim ishodom za koji je rekao da je njegov rat u Ukrajini osmišljen da spriječi – dalje širenje NATO-a na ruske granice.

"Finska se pridružila neprijateljskim koracima koje je Evropska unija preduzela prema našoj zemlji. To ne može da ne izazove naše žaljenje i razlog je za odgovarajuće simetrične odgovore na našoj strani", rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Upitan da li to predstavlja prijetnju Rusiji, Peskov je rekao: "Definitivno. Širenje NATO ne čini naš kontinent stabilnijim i sigurnijim".

Rat Rusije protiv Ukrajine naveo je i Finsku i Švedsku da krenu ka napuštanju svoje dugotrajne neutralnosti i traženju zaklona bezbjednosnog kišobrana alijanse.

Upitan u kom obliku će biti odgovor Rusije, Peskov je odgovorio: "Sve će zavisiti od toga kako se odvija ovaj proces proširenja (NATO), u kojoj mjeri se vojna infrastruktura približava našim granicama".

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, zamjenik predsednika moćnog Savjeta bezbjednosti, ranije je govorio o potencijalnom stacioniranju nuklearnih raketa na ruskoj teritoriji Kalinjingrada na Baltičkom moru.

Peskov je takođe upitan za komentare Medvedeva u četvrtak da povećanje vojne podrške Sjedinjenih Država i njenih saveznika Ukrajini rizikuje da izazove sukob između Rusije i NATO, sa potencijalnim rizikom od nuklearnog rata.

On je odgovorio da svi žele da izbjegnu direktan sukob Rusije i NATO, ali i ponovio upozorenje Putina da je Moskva spremna da pruži "najodlučniji odgovor" svakome ko pokuša da se umiješa u ono što naziva njenom specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini.

Švedska sljedeća?

Švedska će uzeti u obzir procjene Finske NATO-a kada bude odlučivala o tome da li će poslati svoju aplikaciju za članstvo u Alijansi, rekla je u četvrtak švedska ministarka spoljnih poslova.

"Finska je najbliži partner Švedske u oblasti bezbjednosti i odbrane i moramo da uzmemo u obzir procejne Finske", rekla je ministarka inostranih poslova An Linde na Twitteru.

Odluka Finske značajna je za Švedsku jer će se vjerovatno kretati u tandemu sa Finskom, sa kojom Švedska ima bliske istorijske i vojne veze. Očekuje se da će Švedska objaviti da će podnijeti zahtjev za članstvo u roku od nekoliko dana.

  • 16x9 Image

    REUTERS

    Reuters je novinska agencija osnovana 1851. godine u vlasništvu Thomson Reuters Corporation sa sjedištem u Torontu, Kanada. Jedna od najvećih svjetskih agencija vijesti, pruža finansijske vijesti, kao i međunarodno pokrivanje na preko 16 jezika za više od 1000 novina i 750 emitera širom svijeta.

XS
SM
MD
LG