Linkovi

Zašto rastu cijene hrane?


ARHIVA - Prodavnica u Atini, u Grčkoj (Foto: AP/Petros Giannakouris)
ARHIVA - Prodavnica u Atini, u Grčkoj (Foto: AP/Petros Giannakouris)

Globalne cijene hrane počele su da rastu sredinom 2020. godine kada su zbog pandemije koronavirusa zatvoreni biznisi, što je dovelo i do poremećaja u lancu nabavke.

Poljoprivrednici su prosipali mlijeko, voće i povrće zato što nije bilo dovoljno kamiondžija da proizvode prevezu do prodavnica, gdje su cijene naglo porasle dok su potrošači pravili zalihe.

Nedostatak migrantske radne snage, zbog ograničenja slobode kretanja, pogodio je usjeve širom svijeta. Od tada, postoje problemi sa ključnim usjevima u mnogim dijelovima planete.

Brazil, najveći izvoznik soje, trpio je posljedice velike suše 2021. godine. Prinosi pšenice u Kini su ove godine među najgorim ikada. Strahovanja u pogledu bezbjednosti u snabdijevanju hranom, pogoršana tokom pandemije, primorala su neke zemlje da gomilaju zalihe ključnih sirovina da bi izbjegle nestašice u budućnosti, što je ograničilo zalihe na globalnom tržištu.

Ruska invazija na Ukrajinu, krajem februara, dramatično je pogoršala procjene rasta cijena hrane. Ujedinjene nacije saopštile su da su cijene dostigle rekord u februaru i martu. U Rusiji i Ukrajini se uzgaja gotovo trećina globalnih usjeva pšenice i ječma, i proizvodi dvije trećina svjetskog izvoza suncokretovog ulja.

Ukrajina je četvrta u svijetu po izvozu kukuruza. U ratu su oštećene ukrajinske luke i poljoprivredna infrastruktura, što će vjerovatno ograničiti poljoprivrednu proizvodnju u zemlji narednih godina.

Pojedini kupci izbjegavaju da kupuju žitarice iz Rusije zbog zapadnih sankcija. Indonezija je krajem aprila zabranila veći dio izvoza palminog ulja da bi obezbijedila domaće zalihe, čime je odsjekla pristup zalihama iz najvećeg svjetskog proizvođača jestivog ulja koje se koristi u brojnim proizvodima - od kolača do margarina.

Koje cijene najviše rastu?

Tokom pandemije, visoke cijene ulja doprinijele su rastu cijena prehrambenih proizvoda. Cijene cerealija takođe su dostigle rekord u martu, zbog ograničenih isporuka kukuruza i pšenice tokom rata u Ukrajini.

Cijene mliječnih proizvoda i mesa dostigle su rekord u aprilu, prema podacima Ujedinjenih nacija, što je odraz povećanja globalne potražnje za proteinima i visokih cijena stočne hrane - uglavnom kukuruza i soje. Uz to, ptičji grip u Evropi i Sjevernoj Americi uticao je na cijene jaja i živine.

U Americi, indeks cijena mesa, živine, ribe i jaja u martu je porastao za 14 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a junetine za 16 procenata.

Kada će cijene hrane početi da padaju?

Na to pitanje je teško odgovoriti, s obzirom na to da poljoprivredna proizvodnja zavisi od faktora koje je teško predvidjeti, kao što su vremenski uslovi.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš rekao je početkom maja da se problem bezbjednosti u globalnom snabdijevanju hranom ne može riješiti bez obnove ukrajinske poljoprivredne proizvodnje i ruskog izvoza hrane i đubriva na svjetsko tržište.

Svjetska banka predviđa da bi cijene pšenice mogle da porastu za više od 40 odsto 2022. godine. Takođe očekuje da će poljoprivredne cijene pasti 2023. godine u odnosu na ovu. Međutim, to zavisi od povećanog izvoza usjeva iz Argentine, Brazila i Sjedinjenih Država - što nije garantovano.

Nagli rast cijena đubriva, dok zemlje izbjegavaju da kupuju od glavnih proizvođača Rusije i Bjelorusije, mogao bi da obeshrabri poljoprivrednike da koriste adekvatne hranljive supstance na poljima. To bi moglo da dovede do smanjena prinosa i manje proizvodnje, što bi produžilo krizu.

Kako klima na Zemlji postaje sve toplija, ekstremni vremenski uslovi će postati uobičajeni - što je još jedan rizik za usjeve.

Ko je najviše pogođen?

Cijene hrane u martu činile su najveći udio američke inflacije od 1981. godine, prema podacima kompanije "Fitch Ratings", dok su cijene u prodavnicama u Velikoj Britaniji u aprilu porasle najbržim tempom za više od deceniju.

Međutim, visoke cijene hrane najviše pogađaju stanovnike zemalja u razvoju, gdje se veći dio zarada troši na prehrambene proizvode.

Globalna mreža protiv krize u snabdijevanju hranom, koju su uspostavile Ujedinjene nacije i Evropska unija, navela je u godišnjem izvještaju da ruska invazija na Ukrajinu predstavlja ozbiljan rizik po bezbjednost u snabdijevanju hranom, naročito u zemljama u kojima je već kriza, kao što su Afganistan, Etiopija, Haiti, Somalija, Južni Sudan, Sirija i Jemen.

  • 16x9 Image

    REUTERS

    Reuters je novinska agencija osnovana 1851. godine u vlasništvu Thomson Reuters Corporation sa sjedištem u Torontu, Kanada. Jedna od najvećih svjetskih agencija vijesti, pruža finansijske vijesti, kao i međunarodno pokrivanje na preko 16 jezika za više od 1000 novina i 750 emitera širom svijeta.

XS
SM
MD
LG