Zamolili smo Ivana Bjelajca, IT stručnjaka s posebnim interesovanjem za blockchain tehnologiju i direktora MVP Workshop u Beogradu, da proba objasniti šta su to NFT.
„NFT-ovi su eksplodirali 2018.-te godine sa pojavom igre Crypto Kitties koja je ponudila verziju Tamagochia na Ethereum blockchainu, samo sa digitalnim mačkama“, objašnjava Bjelajac. Tri godine kasnije van igara nemamo još bolju upotrebu NFTova od toga. Pa ipak, u zadnje dvije godine, možda i pod utjecajem pandemije, o ovom fenomenu se sve više priča – čak im je i američki humoristički show „Saturday Night Live“ posvetio jedan skeč.
Digitalno umjetničko djelo pod nazivom "Svakodnevno-Prvih 5000 dana", umjetnika Mikea Winkelmanna, poznatog i kao Beeple, prodano je za 69.3 miliona američkih dolara 2021. Kupovina je rezultirala trećom najvećom aukcijskom cijenom postignutom za živog umjetnika, nakon Jeffa Koonsa i Davida Hockneya. Da li ovo znači da su NFT-ovi vid prodaje umjetnosti ili nešto sasvim drugo?
NFT ne moraju i nisu uvijek umjetnička djela – krajem avgusta jedna od vijesti je bila kako je 12-godišnji dječak Banyamin Ahmed iz Velike Britanije prodao kolekciju o 3350 sličica jedinstvenih kitova u stilu emojija zapisanih u blockchainu, sličica koje je sam napravio Na njima je zaradio 120 ethera, što ima vrijednost oko 120 000 britanskih funti (oko 270 000KM).
Kako ćemo mi zvati NFT – lingvistika neologizma
Termin NFT je već zaživio kod nas i ljudi pišu ili "enefti" ili NFT. S obzirom da ni „blockchain“ nismo prevodili, vjerovatno će ovaj termin kao takav, preuzet iz engleskog, i ostati. U suštini, to je skraćenica za „non-fungible token“, odnosno radi se o nezamjenjivim tokenima, ali je malo vjerovatno da će termin „nezamjenjivi token“ potisnuti NFT.
„Ukoliko bi iz nekog razloga želeli da ga prevedemo mogli bi ih zvati „unikatnim ili jedinstvenim i nedeljivim tokenima”, kaže Bjelajac.
Token je digitalni sadržaj, a u ovom slučaju sadržaj koji se kreira blochchain tehnologijom. NFT predstavlja informacijski zapis pohranjen u blockchain tehnologiji služi kao svojevrstan dokaz vlasništva. A digitalni zapis može biti svašta – gif, meme, umjetničko djelo, praktično bilo šta što je u digitalnoj formi.
Kakva je razlika između NFT i kriptovaluta
„Suština naziva Non Fungible Token je bila da pokaže da ovi tokeni, za razliku od Bitcoina i kriptovaluta koje pokušavaju da simuliraju osobine novca nemaju osobinu novca koju obično zovemo zamenljivost (fungibility) i deljivost. Naime, ukoliko imamo novčanicu ok 100 EUR, ona je ista kao svaka druga novčanica od 100 EUR i deljiva je na manje pojedinačne jedinice, dok u slučaju NFT-a to nije slučaj. Ta jedinstvenost je i razlog zašto za sada NFT toliko popularan u digitalnoj umetnosti, muzičkoj i industriji video igara, pre svega kao kolekcionarski predmet“ objašnjava Bjelajac razliku između NFT i kriptovaluta.
Ipak sve ovo i daje nije dovoljno da se približi kako NFT funkcioniše.
NFT je zamišljen kao token koji u digitalnom svetu predstavlja vlasništvo nad nekakvim jedinstvenim predmetom, koji postoji ili isključivo u digitalnom obliku, ili postoji i u realnom svijetu. Većina NFT tokena su u stvari samo pametni ugovori na Ethereum Blockchainu izdati pod ERC-721 standardu.
U suštini, NFT je jedna podvrsta tokena na blockchain-u. Blockchain (obično Ethereum) je taj koji garantuje jedinstvenost tokena na sličan način kao što garantuje i sigurnost transakcija u kriptovalutama.
„Blockchain je kao tehnologija za razvoj softvera takođe sjajan zato što omogućava da na platformi na kojoj razvijate proizvod imate automatski integrisano i plaćanje bazirano na kriptovaluti tog Blockchaina. Ovo znači da je programerima koji naprave platformu za izdavanje NFTa jako jednostavno da omoguće i plaćanje i promenu vlasništva nad NFT-om kao deo svog sistema na način koji funkcioniše jednako u celom svetu“, objašnjava ovaj odnos NFT-ja i Blockchain-a Bjelajac.
„Ako i vi i ja posedujemo jedan Bitcoin, ta dva Bitcoina su identična i nama nije važno da znamo koji je čiji. Kada želimo da vlasništvo nad recimo stolicom prebacimo u digitalni svet postaje jako bitno da znamo koja je to konkretna stolica“ nastavlja Bjelajac. U suštini, NFT je unikatan i posjedovanje NFT-ja je neka vrsta kruiozieta, kao da posjedujete neko jedinstveno umjetničko djelo.
„Kada smo se mi zainteresovali za NFT-ove 2018.-te godine o njima se upravo i najviše govorilo kao o digitalnim blizancima stvarnih predmeta kojima bi primarne primene bile u digitalizaciji lanca snabdevanja, nekretninama, kolekcionarskim predmetima“, objašnjava Bjelajac.
Problem sa ovim pristupom je najviše u tome što je veza između digitalnog i realnog sveta u ovom trenutku prilično slaba i automatska izvršivost koju imamo nad NFT-om u digitalnom svetu se nikako ne prenosi na stvarni svet. „Drugim rečima, to što na Blockchainu piše da je ovo moja stolica ne sprečava nikog drugog da fizički stolicu odnese ili sedne na nju“ dodaje Bjelajac.
Zašto ljudi troše tolike novce na NFT? Zašto bi neko to kupio?
Za sada je to i dalje pre svega kolekcionarski motiv. Ljudi koje zanima Blockchain vide u NFT-ovima vrijednost kao kolekcionari jer očekuju da će oni biti deo istorije.
Industrija je takođe i dalje prepuna špekulanata koji vide priliku u tome da se NFTovima mnogo trguje i nadaju se zaradi kroz preprodaju. U ovom trenutku najpoznatija platforma za trgovanje NFTovima, Opensea, ima mesečni promet od preko milijardu i po dolara, što je više od bilo koje Balkanske berze.
Dakle, neko može posjedovati neki digitalni sadržaj, primjerice meme, kakvi su oni sa psom ili neki gif, ali to ne spriječava druge osobe da koriste ovaj sadržaj, postavljaju ga i dijele. Mnogi se onda pitaju čemu onda uopšte posjedovanje NFT-ja, ako neko nema ekskluzivno pravo korištenja ovih sadržaja. Zašto uopšte trošiti novac na NFT?
Stvar je u tome da je ovo tehnologija u povoju i zapravo, još ne znamo šta ćemo s njom. Neki ljubitelji blockchain tehnologije kupuju NFT-jeve kao vid zabava, ali i kao neku vrstu investicije, nadajući se da će im se kroz neko vrijeme investicija isplatiti. Sjećamo se sličnog scenarija s kriptovalutama, kada su oni koji su pratili dešavanja na ovoj sceni kupovali kriptovalute dok su još bile jeftine – vrlo često iz zabave, a ne kao ozbiljno ulaganje.
„Da biste imali NFTove u lancu snabdevanja kao efikasno sredstvo, morali biste da imate u potpunosti razvijen digitalni lanac snabdevanja koji bi funkcionisao u potpunosti automatizovano, a verovatno smo desetak godina daleko od toga“ napominje Bjelajac.
To je dovelo do toga da je današnja popularnost NFTova pre svega u digitalnom izdavaštvu i digitalnoj umetnosti, ali ih u budućnosti možda trebamo očekivati u mnogo široj upotrebi.
NFT u svijetu umjetnosti i da li su svi NFT-ovi unikatni i umjetnost?
Ljudi koji potraže neku informaciju o NFT-jevima, česti nailaze na informacije da se neko umjetničko djelo prodalo za veliki novac u obliku NFT-a. I dok su umjetnička djela unikatna, zapravo većina NFT-ja nije. Šta sve može biti NFT? To mogu i neke trivijalnije stvari - postoje gifovi, memovi, digitalna dukserica i mnogo drugih NFT-jeva. I muzika se može eneftizirati.
„U digitalnoj umetnosti vrednost je isključivo u tome da se zna da ste baš vi vlasnik neke slike u digitalnom svetu Blockchaina na kome je taj NFT izdat, što zapravo skoro nikoga ne zanima“, dodaje Bjelajac. „Trenutne primene NFTova u digitalnoj umetnosti ili muzici su, kao što rekoh, kolekcionarske. Ništa vas zapravo ne sprečava da pesmu čujete ili da vidite sliku bez vlasništva nad tokenom. Mašta nema granice. U budućnosti će verovatno sve na svetu moći da bude prezentovano u digitalnom svetu, pa samim time možemo da očekujemo i da sve može biti NFT.“
Unikatnost se odnosi na unikatnost samog tokena, a ne na unikatnost kao posjedovanje jedinstvenog (virtuelnog) objekta koji niko drugi ne može koristiti ili na umjetničku vrijednost sadržaja.
Koji su standardi pri izradi i kupovini/prodaji NFT-ova? Kako se odvijaju transakcije?
„Većina izdavanja i trgovine NFTovima se dešava na popularnim platformama većinom na Ethereum blockchainu, kao što je Open Sea“, kaže Bjelalac i dodaje kako jednostavnost korišćenja ovih platformi, plaćanja Ethereumom i količina ljudi koji na njih dolaze ih čine toliko popularnim.
Alternativno određeni brendovi imaju svoje implementacije kao što je Top Shot koji razvija NBA liga na Flow blockchainu.
„Kada uspemo da pobegnemo iz digitalne umetnosti u korisnije primene NFTova proces će zavisiti od svrhe samog NFTa koja će biti definisana u pametnom ugovoru“.
Kako neko raspolaže NFT-jem kada ga kupi? Šta može uraditi s njim?
Prema riječima Bjelajca, izuzev u video igrama, u ovom trenutku malo šta sem da se pohvali da ga ima i da ga proda nekom drugom. NFT-ovi su zapravo jako značajna inovacija u onim situacijama gdje digitalno vlasništvo nad nečim ima i automatsku vrijednost i izvršivost. U video igrama NFT-ovi imaju ulogu u zatvorenom sistemu, gde vlasništvo nad NFTom predstavlja uslov za igranje igre ili olakšavajući faktor u takmičarskim igrama.
„Kao odraslom čoveku mi je pomalo neprijatno da se bavim ozbiljno temom toga šta sve možete uraditi sa digitalnom unikatnom mačkom koju imate na internetu poput Crypto Kitties, tako da ćemo za konkretniji odgovor malo pričekati“, uz osmjeh kaže Bjelajac.
Porezi na NFT i zakon o autorskim pravima
Međutim, jedno važno pitanje oko ovog fenomena svakako je pitanje zakona koji se odnose na poreze i autorstvo po pitanju eneftija, a način na koji se ovo rješava zavisi od zemlje do zemlje.
„U Srbiji je početkom ove godine usvojen zakon koji bi na izdavanje ili trgovinu NFT-ovima gledao kao bilo kakvu drugu digitalnu imovinu na Blockchainu. Ovo bi značilo da ste dužni da za izdavanje NFTa izdate beli papir i da na profit od prometovanja platite porez na dobit.“, kaže Bjelajac. U Bosni i Hercegovini se još ne spominju ovakve mogućnosti i ne razmatra problematika oporezivanja i posjedovanja NFT-ova.
„Autorstvo je veće pitanje, za sada nisam video da se neko ozbiljno pozabavio regulativom koja bi rekla da je objavljivanje nečega na blockchainu dovoljno za ostvareno autorsko pravo više nego na nekoj drugoj tehnologiji.“
Posjedovanje NFT-ja ne znači i autorska prava na njega – bar ne u ovom trenutku.
Sve u svemu, NFT su stvarnost, ali niko sa sigurnošću ne zna da ći postati „zlatno runo“ izvor prihoda ili će ostati neprimjenjiv kuriozitet. No, slično je bilo i na počecima kriptovaluta, tako da – ko zna, s napretkom tehnologije, možda dobiju i veću upotrebnu vrijednost.
