Istovremeno, Albanija, čiju kandidaturu za EU treba posmatrati u tandemu sa onom u Sjevernoj Makedoniji, predstavlja kolateralnu štetu.
I Sjeverna Makedonija, i Albanija, polagale su velike nade u napredovanje ove godine, ali je napredak zaustavljen na junskom sastanku Savjeta za opšte poslove EU, gdje je Bugarska iskoristila svoje pravo veta kao članica EU kako bi blokirala početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom.
Između nekoliko kulturnih i istorijskih prigovora, Sofija je pozvala Sjevernu Makedoniju da prizna da jezik koji se tamo govori potiče od bugarskog. To je gorka pilula za vladu u Skoplju, koja je već pristala na dodavanje riječi "Sjeverna" imenu zemlje kako bi zadovoljila primjedbe Grčke, koja u svom sastavu ima pokrajinu po imenu Makedonija.
Vlada u Skoplju saopštila je da ne planira da odustane od svojih težnji ka EU i da će nastaviti aktivno da traži rješenje.
"Ako postoji politička volja i vodstvo na strani Bugarske, mislim da možemo da pronađemo evropsko rješenje koje bi bilo dobro za makedonsko-bugarsko prijateljstvo, za evropsko obećanje regionu i za Sjevernu Makedoniju. Ali postoji 'ako', jer smo već dali sve od sebe", rekao je Nikola Dimitrov, potpredsjednik vlade Sjeverne Makedonije za evropska pitanja, u komentarima koje je prenio Euronews.
U saopštenju od 28. juna na web stranici svog Ministarstva spoljnih poslova, Bugarska tvrdi da je posvećena rješavanju svojih razlika sa Sjevernom Makedonijom, ali zahtijeva prekid onoga što opisuje kao suzbijanje prava ljudi u Sjevernoj Makedoniji "koji se identifikuju kao Bugari".
Eksperti u Sjedinjenim Državama - koji podržavaju integraciju čitavog Balkana u EU - upozoravaju da će Rusija i Kina vjerovatno iskoristiti odlaganje početka pregovora o pridruživanju sa dvije zemlje kako bi povećali svoj uticaj na Zapadnom Balkanu.
Stručnjak za Balkan Edward Joseph, viši saradnik na Fakultetu naprednih međunarodnih studija Univerziteta Johns Hopkins, opisuje ćorsokak kao izuzetno ozbiljan izazov za EU i njenu viziju.
"Sjeverna Makedonija je uradila ono što se od nje traži; učinila je više nego što se tražilo od bilo koje druge zemlje. I mi u Sjedinjenim Državama poštujemo ono što je Sjeverna Makedonija učinila u ovom kompromisu, koji je bio pravi kompromis sa Grčkom", rekao je Joseph.
On tvrdi da Bugarska zahtijeva da Makedonci "prihvate verziju istorije, verziju o tome ko su - samo što je verzija na kojoj Bugari insistiraju protiv vrijednosti EU", koja nalaže da članice ne smiju da unose bilateralna pitanja u proces pristupanja.
Bugarska, sa svoje strane, smatra da proširenje EU na zapadni Balkan vidi kao prioritet i da se ne protivi pristupnim pregovorima sa Albanijom, iako trenutno blok nije spreman da razgovara o jednoj zemlji bez drugih.
"Odlučni smo da nastavimo dijalog sa Republikom Sjeverna Makedonija", navodi se u saopštenju na web stranici Ministarstva spoljnih poslova Bugarske. "Predani smo pronalaženju pragmatičnih, održivih i obostrano prihvatljivih rješenja za izazove naslijeđene iz prošlosti".
Joseph tvrdi da bi, ako članice EU nisu u stanju da izvrše dovoljan pritisak na Bugarsku i Sjevernu Makedoniju da pokrenu proces napred, Sjedinjene Države trebalo da uskoče.
"Washington mora da se pridruži Briselu i glavnim gradovima Berlinu, Parizu i drugima i da izvrši potreban pritisak", rekao je on, napominjući da se i sam američki predsjednik Joe Biden devedesetih zalagao za to da Clintonova administracija učini više na integraciji Balkana i zapadne Evrope.
Erwan Fouere, bivši specijalni predstavnik EU u Sjevernoj Makedoniji, ponudio je sličnu ocjenu.
"Amerikanci očekuju da EU preuzme preuzeto vodstvo. Nažalost, EU ne preuzima liderstvo onako kako bi trebalo", rekao je on. "Situacija sa Bugarskom i veto koji je Bugarska nametnula... podrivaju čitavu agendu proširenja EU. Toliko je obećanje dato Sjevernoj Makedoniji prekršeno, a sada još jedno", rekao je on za makedonski servis Glasa Amerike.
Fouere, trenutno viši naučni saradnik Centra za evropske studije politika u Briselu, rekao je da bi za napredak moglo biti potrebno "posredovanje treće strane - Savjeta Evrope ili OEBS-a. Sve su to subjekti koji imaju iskustva u rješavanju bilateralnih sporova".
