Sa 99,9 odsto prebrojanih glasova, tvrdi desničar Kalin Georgesku (62) imao je 22,9 odsto, dok je kandidatkinja desnog centra Elena Laskoni bila druga sa 19,16 odsto.
Laskoni je gurnula ispred ljevičarskog premijera Marsela Čolakua, koji je bio izraziti favorit za pobjedu u prvom krugu, podstaknut snažnom podrškom rumunskih glasača koji žive u inostranstvu.
Predsjednik Rumunije ima poluizvršnu ulogu koja mu ili njoj daje kontrolu nad potrošnjom za odbranu – što će vjerovatno biti teško pitanje jer je Bukurešt pod pritiskom da održi ciljeve potrošnje NATO-a tokom drugog mandata Donalda Trumpa na mjestu predsjednika SAD, dok istovremeno pokušava da smanji veliki fiskalni deficit.
U nekim istraživanjima javnog mnijenja Georgesku je imao oko pet odsto glasova uoči izbora, nakon što se jedva pojavljivao u ranijim anketama.
Politički komentator Radu Magdin rekao je da je razlika između njegove jednocifrene popularnosti i nedjeljnog rezultata bez presedana otkako je Rumunija odbacila komunizam 1989. godine.
"Nikada u naše 34 godine demokratije nismo vidjeli toliki porast u poređenju sa anketama", rekao je Magdin.
Kampanja se uglavnom fokusirala na rastuće troškove života, pri čemu Rumunija ima najveći udio ljudi u EU koji su u opasnosti od siromaštva.
Čolaku se udvarao biračima obećavajući velikodušnu potrošnju i bez povećanja poreza, uprkos tome što Rumunija u izgledu ima najveći budžetski deficit Evropske unije od osam odsto, pružajući istovremeno osjećaj sigurnosti u stabilnosti politike u vrijeme rata u susjedstvu.
Nekada istaknuti član stranke tvrdih desničara, Alijanse za ujedinjenje Rumuna, Georgesku je nazvao odbrambeni štit NATO-a od balističkih raketa u rumunskom gradu Deveselu "sramotom za diplomatiju".
On je rekao da sjevernoatlantski savez neće zaštititi nijednu od svojih članica ako ih napadne Rusija.
"Mi smo jaki i hrabri, mnogi od nas su glasali, još više će to učiniti u drugom krugu", rekao je Georgescu stojeći sam u nedjelju uveče ispred stambene zgrade u blizini glavnog grada Bukurešta.
Laskoni, bivša novinarka, pridružila se Uniji Spasimo Rumuniju (USR) 2018. i postao šef stranke ove godine. Gradonačelnica u dva mandata, ona vjeruje u povećanje troškova za odbranu i pomoć Ukrajini.
Na granici rata
Rumunija dijeli granicu od 650 km sa Ukrajinom i otkako je Rusija napala Kijev 2022. godine, omogućila je izvoz miliona tona žita preko svoje crnomorske luke Konstanca i obezbijedila vojnu pomoć, uključujući donaciju sistema PVO Patriot.
Sela na granici sa Ukrajinom su vidjela salvu dronova koji su povredili nacionalni vazdušni prostor, iako nije bilo izvještaja o žrtvama.
Jedan politički komentator je rekao da se rusko miješanje da bi Georgeskuu dalo prednost na izborima ne može isključiti.
"Na osnovu Georgeskuovog stava prema Ukrajini i neslaganja između istraživanja javnog mnijenja i stvarnog rezultata, ne možemo isključiti to", rekao je Sergiu Miskoiu, profesor političkih nauka na Univerzitetu Babes-Boliai.
Odlazeći predsjednik u dva mandata Klaus Johanis (65) učvrstio je snažan prozapadni stav Rumunije, ali je optužen da ne čini dovoljno u borbi protiv korupcije.
Nedjeljni rezultati jedno su od najvećih iznenađenja na postkomunističkim izborima u Rumuniji, pošto su lideri dvije najveće stranke, ljevičarskih socijaldemokrata i liberala desnog centra - koji su u koalicionoj vladi - eliminisani u prvom krugu.
