Linkovi

Izdvojeno

Detalji sudske odluke: Dovoljno dokaza za osnovanu sumnju, ali ne i za pritvor Novalića, Solaka i Hodžića

Predmet Respiratori: Ročište o određivanju pritvora (Izvor: Sud BiH; Fotografija preuzeta od BIRN BiH)
Predmet Respiratori: Ročište o određivanju pritvora (Izvor: Sud BiH; Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

Sud Bosne i Hercegovine, odlučujući po prijedlogu Državnog tužilaštva, utvrdio je da postoji dovoljno dokaza koji potvrđuju postojanje osnovane sumnje da su premijer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadil Novalić, direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i vlasnik firme “F.H. Srebrena malina” Fikret Hodžić počinili više krivičnih djela prilikom uvoza respiratora za vrijeme pandemije koronavirusa, ali da nije osnovan prijedlog da im se odredi pritvor.

Prema rješenju sudije za prethodni postupak, u koji je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala uvid, zaključeno je da prijedlog Tužilaštva, uzevši u obzir fazu krivičnog postupka, u dovoljnoj mjeri konkretizuje i opisuje radnje svih osumnjičenih ponaosob, što uključuje i način, vrijeme i mjesto, a iz kojih proizlaze sva zakonska obilježja krivičnih djela, odnosno postojanje bitnih elemenata krivičnih djela.

“Postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili predmetna krivična djela”

Sud je našao da iz predočenih dokaza jasno proizlazi i povezanost osumnjičenih sa izvršenjem konkretnih krivičnih radnji koje im se stavljaju na teret u ovom predmetu, ali i sama organizacija grupe, kao i njihove uloge u njoj.

“Analizom dostavljenih dokaza, Sud je izveo zaključak o načinu djelovanja organizovane grupe i pojedinačnih uloga i zadataka osumnjičenih u izvršenju pojedinih krivičnih djela, te utvrdio da su isti u inkriminisanom periodu kontinuirano ostvarivali međusobnu komunikaciju u vezi izvršenja predmetnih krivičnih djela. Cijeneći naprijed navedeno, Sud je utvrdio da, u ovoj fazi postupka, postoji dovoljno dokaza koji potvrđuju postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili predmetna krivična djela”, navodi se u rješenju Suda.

Tužilaštvo je, na ročištu na kojem se raspravljalo o određivanju pritvora, reklo da su osumnjičeni s drugim licima u Vladi Federacije, Agenciji za lijekove BiH i drugima, koristeći okolnosti pandemije, pripremili plan kako bi pribavili novac iz budžeta Federacije kojim su nabavljeni respiratori čije prikazane cijene ne odgovaraju njihovoj stvarnoj vrijednosti, što je osumnjičenim omogućilo da ostvare imovinsku korist od najmanje milion konvertibilnih maraka (KM).

Šteta za budžet, kako je Tužilaštvo na istom ročištu navelo, iznosi 10.530.000 KM, jer su isporučeni respiratori neupotrebljivi za srednje i teško oboljele, kao i da se Novalić, Solak i Hodžić sumnjiče za udruživanje radi činjenja krivičnog djela, zloupotrebu položaja, primanje nagrade za trgovinu uticajem, pranje novca i krivotvorenje isprava.

Neosnovan prijedlog za pritvor

Nakon što je utvrđeno da je ispunjen opći uslov za postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret, Sud je izveo zaključak da prijedlog Tužilaštva da im se odredi pritvor nije osnovan.

U rješenju se ističe kako je nesporno da se osumnjičenima na teret stavlja počinjenje krivičnih djela za koja se može izreći kazna zatvora deset godina ili teža kazna, te da su ona posebno teška zbog načina izvršenja ili posljedica, ali i da je zaključak Suda da nisu ispunjeni i ostali zakonom propisani uslovi za određivanje mjere pritvora po ovom pritvorskom osnovu, odnosno Tužilaštvo nije dokazalo postojanje “vanrednih okolnosti” na koje se u prijedlogu poziva, kao ni postojanje stvarne prijetnje narušavanja javnog reda.

Tužilaštvo se u prijedlogu poziva na egzistiranje vanrednog stanja u Republici Srpskoj (RS), koje je ukinuto odlukom Narodne skupštine RS-a i koja je stupila na snagu 23. maja 2020., kao i stanja nesreće u FBiH, za koje je Federalna vlada donijela odluku o prestanku i koja je stupila na snagu 31. maja.

“Dakle, prema ovakvom stanju stvari, sasvim se jasno dâ zaključiti da se trenutno na teritoriji BiH ne može govoriti o postojanju vanrednih okolnosti, a uzevši u obzir i činjenicu da su skoro sve mjere restrikcija i ograničenja određene odlukama kriznih štabova u BiH u cijelosti ili djelimično ukinute”, stoji u sudskom rješenju.

Navodi se i da tužilac nije učinio vjerovatnim niti postojanje stvarne prijetnje narušavanjem javnog reda ukoliko osumnjičenima ne bi bila određena mjera pritvora, odnosno postojanje medijskog interesa za praćenje istrage i aktivnosti nadležnih organa u cilju rasvjetljavanja okolnosti kupovine i uvoza respiratora, odnosno potencijalna milionska zloupotreba javnih prihoda građana BiH za svrhe saniranja posljedica koronavirusa, što dodatno pojačava interes javnosti.

Tužilaštvo je smatralo kako bi u slučaju puštanja osumnjičenih da se brane sa slobode takva odluka bila smatrana signalom nezainteresovanosti nadležnih pravosudnih organa da provedu do kraja istragu u ovom krivičnom predmetu.

Međutim, stav Suda, koji svoje uporište nalazi i u odlukama Ustavnog suda BiH, kao i Evropskog suda za ljudska prava, jeste da činjenica da postoji pojačan interes javnosti za procesuiranje nekog krivičnog djela, sama po sebi, nije relevantna činjenica na osnovu koje bi bilo moguće dokazivati standard “stvarne prijetnje javnom redu”.

Ustavni sud, kako stoji u ovom rješenju, u svojim odlukama jasno navodi da isticanje medijskog pritiska u ovakvim slučajevima dovodi samo do pojačavanja pritiska na rad sudskih organa i implicira da oni nisu nezavisni.

Bez konkretnih dokaza, kako stoji u dokumentu, kojima bi bilo učinjeno vjerovatnim postojanje opasnosti od narušavanja javnog reda, sama pretpostavka koju je Tužilaštvo navelo u svom prijedlogu nije dovoljna da bi Sud utvrdio postojanje navedene opasnosti, odnosno dokazi Tužilaštva ostali su na nivou pretpostavki ograničenog stepena vjerovatnoće, na kojima nije moguće zasnivati zakonitu sudsku odluku.

“Sud zaključuje da Tužilaštvo u prijedlogu za određivanje pritvora po ovom osnovu nije u dovoljnoj mjeri konkretizovao i objektivizirao postojanje vanrednih okolnosti i stvarne prijetnje narušavanja javnog reda, koja bi nastupila boravkom osumnjičenih na slobodi, zbog čega je prijedlog za pritvor po ovom osnovu Sud odbio kao neosnovan”, navedeno je u rješenju.

Sud nije cijenio navode o uništavanju dokaza

Sud je, istim rješenjem, utvrdio da na strani osumnjičenih postoje okolnosti koje ukazuju da bi oni mogli ometati krivični postupak, u ovom konkretnom slučaju kontaktom sa svjedocima, u slučaju da se nađu na slobodi, ali da navedene okolnosti nemaju karakter naročitih, koje bi opravdale određivanje mjere pritvora.

Umjesto mjere pritvora, Novaliću, Solaku i Hodžiću su određene mjere zabrane jer je Sud našao da se neometano vođenje istrage, odnosno sprečavanje uticaja na svjedoke, ali i sva druga lica u ovom krivičnom predmetu, može nesumnjivo obezbijediti i blažim mjerama, konkretno mjerom zabrane sastajanja sa određenim osobama.

Pri tome je cijenjena činjenica da se krivični postupak nalazi u početnoj fazi, da se u konkretnom slučaju radi o obimnoj i složenoj istrazi, koja obuhvata veći broj osoba osumnjičenih za ozbiljna i teška djela za koja se osnovano sumnja da su počinjena u sastavu grupe.

Sud nije cijenio navode Tužilaštva da su osumnjičeni u prethodnom periodu poduzeli radnje u cilju uništenja, sakrivanja, izmjene ili krivotvorenja dokaza ili tragova, jer ti navodi nisu potkrijepljeni relevantnim dokazima, a utvrđeno je da oni u periodu navodnog vršenja nedozvoljenog uticaja nisu imali svojstvo osumnjičenih jer iz dokaza jasno proizlazi da su o tome zvanično obaviješteni prilikom saslušanja u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).

See all News Updates of the Day

Bidenovi će posjetiti New Orleans, rođake žrtava terorističkog napada

Ožalošćeni drže bdijenje u ulici Bourbon za žrtve terorističkog napada 1. januara u New Orleansu, Louisiana, 4. januara 2025. godine.
Ožalošćeni drže bdijenje u ulici Bourbon za žrtve terorističkog napada 1. januara u New Orleansu, Louisiana, 4. januara 2025. godine.

Američki predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden posjetit će u ponedjeljak New Orleans kako bi tugovali sa rođacima 14 ljudi koji su tamo ubijeni i 35 povrijeđenih kada je muškarac u ranim jutarnjim satima novogodisnjeg dana provezao iznajmljeni kamionet velikom brzinom kroz grupu pješaka.

Bidenovi planiraju da se sastanu sa članovima porodica žrtava koje su pregažene kada je osumnjičeni, koga su vlasti identifikovale kao Shamsud-Din Jabbar, 42-godišnji vojni veteran iz Hustona, pojurio niz užurbanu ulicu Bourbon. Policija je smrtno ustrijelila Jabbara nakon što je otvorio vatru na policajce.

Biden, s dvije sedmice preostale na funkciji prije inauguracije novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, također se sastaje s istražiteljima koji kažu da je Jabbar djelovao sam u napadu, ali da je bio inspirisan Islamskom državom da izvede teroristički napad.

Federalni istražni biro saopćio je da je Jabbar na društvenim mrežama objavio pet video zapisa u kojima izražava podršku terorističkoj grupi Islamska država, IS, otprilike sat i po prije napada dok su slavljenici u New Orleansu slavili prve sate 2025. godine. Zastava IS-a je pronađeno u zadnjem dijelu kamiona.

Na dan napada, Biden je, govoreći iz predsjedničkog boravka u Camp Davidu u Merilendu, izrazio saučešće porodicama žrtava u nacionalnom obraćanju. "Želim da znate da tugujem s vama", rekao je.

Biden je rekao da su mu istražitelji rekli da je osumnjičeni imao daljinski detonator u svom kamionu koji je trebao aktivirati dvije eksplozivne naprave postavljene u hladnjače za led duž ulice Bourbon.

Predstavnik Mike Turner, predsjedavajući Obavještajnog odbora Predstavničkog doma, ponovio je u nedjelju u emisiji CBS-a "Face the Nation" ranije objavljenu tvrdnju SAD-a da postoje članovi Islamske države i drugih terorističkih organizacija koje unutar Sjedinjenih Država "rade zajedno s ISIS-om s namjerom da naudi Amerikancima.”

"Ne znamo gdje su", rekao je Turner.

Odlazeći šef domovinske sigurnosti Alejandro Mayorkas rekao je za emisiju ABC "Ova sedmica" da je u posljednjih 10 godina došlo do "značajnog porasta" u "domaćem nasilnom ekstremizmu".

“To je veoma težak pejzaž prijetnji”, rekao je Mayorkas. Obećao je nesmetanu tranziciju na Trumpovo imenovanje za novog sekretara za unutrašnju sigurnost, guvernerke Južne Dakote Kristi Noem.

“Razgovarao sam s guvernerkom Noem nekoliko puta, uključujući i na Novu godinu i odmah nakon toga, u vezi s užasnim terorističkim napadom”, rekao je Mayorkas.

"Sadržajno smo razgovarali o mjerama koje poduzimamo, a ja sam nevjerovatno posvećen glatkoj i uspješnoj tranziciji ka guvernerci Noem, ako bude potvrđena za sekretara za unutrašnju sigurnost", rekao je Mayorkas.

Bidenova posjeta Nju Orleansu u ponedjeljak odvija se uz povećane sigurnosne zabrinutosti u Washingtonu dok se Kongres sastaje kako bi potvrdio da je Trump pobijedio potpredsjednicu Kamalu Harris na izborima u novembru.

Prošlo je četiri godine od dana nakon što su Trumpove pristalice divljale američkim Kapitolom, pljačkajući službenike Kongresa i napadajući službenike za provođenje zakona kako bi blokirali ovjeru Bidenove pobjede nad Trumpom na izborima 2020. godine. Trump je obećao, u roku od nekoliko sati od preuzimanja dužnosti 20. januara, pomilovati mnoge od onih koji su uhapšeni i zatvoreni u napadu 6. januara 2021.

Američki glavni grad u "okruženju povećane prijetnje" nakon novogodišnjih napada

Ograda je postavljena oko kompleksa Kapitola u pripremi za niz predstojećih događaja u glavnom gradu zemlje.
Ograda je postavljena oko kompleksa Kapitola u pripremi za niz predstojećih događaja u glavnom gradu zemlje.

Sigurnosne agencije u Washingtonu i njegovoj okolini dovode pojačanje dok se pripremaju da osiguraju tri događaje visokog profila u glavnom gradu nacije, nakon novogodišnjeg terorističkog napada u New Orleansu i bombaškog napada Cybertruck-om ispred hotela Trump International u Las Vegas.

Prvi događaj dogodit će se u ponedjeljak, kada se Kongres sastane kako bi potvrdio rezultate predsjedničkih izbora četiri godine od dana od nemira na Kapitolu 6. januara 2021. godine.

Druga će biti državna sahrana pokojnog predsjednika Jimmyja Cartera, koja počinje ceremonijom i procesijom u utorak prije nego što se završi u četvrtak.

Posljednji događaj visokog profila održat će se 20. januara, kada će novoizabrani predsjednik Donald Trump biti inaugurisan.

"To se nikada prije nije dogodilo. Imamo tri [nacionalna specijalna sigurnosna događaja] u periodu od 15 dana," rekao je novinarima u petak Matt McCool, specijalni agent američke tajne službe u Washingtonu.

"Ali ono što ću vam reći je da smo fleksibilni. Prilagodljivi smo. Radili smo na ovim događajima, u nekim slučajevima, godinama", rekao je on. "Dakle, bićemo spremni."

Uprkos zabrinutosti koja proizilazi iz napada u New Orleansu i bombaškog napada u Las Vegasu, službenici sigurnosti za sada su uvjereni da će se događaji u Washingtonu odvijati bezbjedno.

"Ne pratimo nikakve vjerodostojne ili specifične prijetnje povezane s ovim događajima", rekao je David Sundberg, pomoćnik direktora FBI-ovog ureda na terenu u Washingtonu.

Agencije za provođenje zakona i sigurnosne agencije, međutim, ne rizikuju, priznajući da grad i region djeluju u okruženju povećane prijetnje.

Tajna služba je u petak saopštila da dovodi agente iz cijele zemlje kako bi povećala broj zaposlenih, koji je već bio najviši u posljednje tri godine.

Policijska uprava Washingtona saopćila je da je u svoje redove dodala skoro 4.000 policajaca iz odjela širom zemlje.

Zaokupljeni hladnoćom, turisti prolaze pored sigurnosne ograde, koja je postavljena u perimetru oko kompleksa Capitol, 2. januara 2025. u Washingtonu.
Zaokupljeni hladnoćom, turisti prolaze pored sigurnosne ograde, koja je postavljena u perimetru oko kompleksa Capitol, 2. januara 2025. u Washingtonu.

Biro Nacionalne garde glavnog grada potvrdio je da je također odobrio zahtjeve za dodatnu podršku, uključujući obezbjeđivanje 500 gardista za izbornu potvrdu 6. januara i oficira za vezu za državnu sahranu.

Čeka se dodatni zahtjev za 7.800 vojnika i avijatičara Nacionalne garde da pomognu u obezbjeđenju Trumpove inauguracije.

Pojačane sigurnosne mjere, uključujući barijere i ograde, već su podignute u dijelovima Washingtona i oko Kapitola, ali dolazi ih još.

"Mnoštvo vidljivih i nevidljivih sigurnosnih mjera djelovat će u tandemu kako bi se osiguralo da se sveobuhvatan i besprijekoran sigurnosni plan ostvari", rekao je McCool, dodajući da će mjere uključivati upotrebu dronova.

"Tajna služba će koristiti dronove kao dio našeg sveobuhvatnog sigurnosnog plana", rekao je McCool. "Nemojte se uznemiriti ako ih vidite tokom predstojećih događaja ili treninga u danima koji su pred nama."

Gradska policijska uprava saopštila je da će njene pojačane mjere sigurnosti stupiti na snagu od nedjelje, s raspoređivanjem specijalizovanih službenika po gradu kako bi odgovorili na sve vanredne situacije.

Američka policija Capitola, čijih 2.400 službenika i civilnih službenika je odgovorna za zaštitu Kapitola i članova Kongresa, također je rekla da je spremnija za nepredviđene situacije nego prije četiri godine, kada su pobunjenici uznemireni ishodom predsjedničkih izbora 2020. napali Kapitol, primoravajući zakonodavce na bijeg i ranivši policajce.

Oko 1.560 ljudi optuženo je za savezne zločine u neredima. Do sada je oko 979 priznalo krivicu, dok je još 210 osuđeno.

"Glavni grad naše zemlje je spreman da osigura da se zakonodavni proces odvija bez ometanja, a naša vlada će imati miran prijenos vlasti", rekao je šef policije Capitola J. Thomas Manger, napominjući da su snage implementirale više od 100 preporuka datih nakon pobune 2021.

Zvaničnici u Washingtonu se također pripremaju za potencijalne proteste, navodeći da je nekoliko planiranih demonstracija već dobilo potrebne dozvole.

"Posvećeni smo održavanju prava na mirno okupljanje i proteste ovdje u našem gradu", rekla je šefica Metropolitanske policije Pamela Smith.

"Pozdravljamo posjetitelje da dođu i iskuse šta ovaj nevjerovatni grad nudi, ali oni koji namjeravaju nezakonite aktivnosti treba da znaju da će biti posljedica", rekla je Smith.

„Međutim, kao što sam već rekla, kada imamo posebne događaje, želim da budem vrlo jasna, nećemo tolerisati bilo kakvo nasilje, nerede, uništavanje imovine ili bilo kakvo ponašanje koje ugrožava sigurnost našeg grada."

Biden blokirao japanski Nippon Steel da kupi US Steel

Američki predsjednik Joe Biden igovori o ekonomiji na Brookings institutu u Washingtonu, 10. decembra 2024.
Američki predsjednik Joe Biden igovori o ekonomiji na Brookings institutu u Washingtonu, 10. decembra 2024.

Predsjednik Joe Biden ispunio je svoje višemjesečno javno protivljenje predloženoj kupovini američke kompanije U.S. Steel od strane japanske kompanije Nippon Steel, najavljujući u petak da blokira preuzimanje od 14,9 milijardi dolara.

Ova akvizicija bi "stavila jednog od najvećih američkih proizvođača čelika pod stranu kontrolu i stvorila rizik za našu nacionalnu sigurnost i naše kritične lance opskrbe", rekao je u izjavi. Nije precizirao na koji način bi sporazum ugrozio nacionalnu sigurnost.

Kolaps predložene akvizicije predstavlja pobjedu za radnike kompanije sa sjedištem u Pittsburghu, Pennsylvania, izborno ključnoj državi. U martu je moćni sindikat United Steelworkers podržao Bidena, koji se u to vrijeme još uvijek kandidirao za ponovni izbor na izborima u novembru.

“Ovo je očito bila politička odluka koju je predsjednik Biden prežvakao dugo vremena. Odlučan je da pokaže da će zaštititi američke radnike, a posebno u sektoru čelika,” rekao je Matthew Goodman, direktor RealEcon inicijative pri Vijeću za vanjske odnose.

"To je važan sektor i podložan je nepoštenoj trgovinskoj praksi, ali je teško razumjeti logiku nacionalne sigurnosti blokiranja ove transakcije", rekao je on za Glas Amerike.

Federalni zakon daje predsjedniku ovlaštenje da blokira transakciju na osnovu preporuke Komiteta za strana ulaganja u Sjedinjenim Državama, kojim predsjedava ministrica financija Janet Yellen, a koji čine drugi članovi kabineta. Prošlog mjeseca, CFIUS nije uspio postići konsenzus o mogućim rizicima za nacionalnu sigurnost sporazuma.

Biden je to objavio u preostalim danima na funkciji, uprkos tome što su neki analitičari i savjetnici upozorili da bi njegovo odbijanje sporazuma moglo narušiti odnose s Japanom, ključnim američkim saveznikom i trgovinskim partnerom. Pogotovo s nadolazećim trgovinskim ratom pod dolazećom Trumpovom administracijom koja je obećala da će uvesti visoke carine na trgovinske partnere.

"Potrebni su nam saveznici posebno u ratu - potencijalnom ratu protiv Kine", rekao je John Ferrari, nerezidentni viši saradnik na American Enterprise Institute.

„Japan je nepokolebljiv saveznik na Pacifiku. Oni imaju hrabrost u brodogradnji i proizvodnji, pa su nam potrebni”, rekao je Ferrari za Glas Amerike. „Dozvoliti im da ulažu u Sjedinjene Države učinilo bi nas jačima.”

Novoizabrani predsjednik Donald Trump, koji bi trebao doći na vlast 20. januara, također se protivi preuzimanju. U novembru na društvenim mrežama, obećao je da će blokirati dogovor i koristiti porezne olakšice i tarife za rast US Steel-a.

I Nippon Steel i U.S. Steel obećali su da će pokrenuti pravni postupak, navodeći da američka vlada nije ispoštovala odgovarajuće procedure prilikom razmatranja kupovine.

"Predsjednikova izjava i nalog ne predstavljaju nikakav kredibilan dokaz o pitanju nacionalne bezbjednosti, jasno stavljajući do znanja da je ovo politička odluka", navodi se u saopštenju kompanija. "Nakon odluke predsjednika Bidena, ne preostaje nam ništa drugo nego da preduzmemo sve odgovarajuće radnje za zaštitu naših zakonskih prava."

Najava je uslijedila nakon drugih protekcionističkih poteza administracije. Prošle godine, Biden je utrostručio carine na uvoz čelika iz Kine.

“Predugo su se američke čeličane suočavale s nepoštenom trgovinskom praksom jer su strane kompanije izvozile čelik na svjetska tržišta po umjetno niskim cijenama, što je dovelo do gubitka radnih mjesta i zatvaranja tvornica u Americi”, rekao je predsjednik u svom priopćenju u petak.

Republikanci se suočavaju s izazovima uprkos kontroli Kongresa i Bijele kuće

Republikanci će u Senatu imati većinu od 53 prema 47 mjesta, znatno ispod 60 glasova potrebnih za unapređenje većine zakona.
Republikanci će u Senatu imati većinu od 53 prema 47 mjesta, znatno ispod 60 glasova potrebnih za unapređenje većine zakona.

119. Kongres SAD-a zasijeda u petak. Međutim, nakon sporne bitke za finansiranje vlade prošlog mjeseca, kontrola Republikanske stranke nad oba doma Kongresa i predsjedničkim domom suočava se s izazovima.

Senat ulazi u novu sjednicu dok republikanci oduzimaju većinu od demokrata, a senator Mitch McConnell se po prvi put u 18 godina udaljava od stranačkog rukovodstva. Republikanski senator John Thune već je izabran da vodi Senat kao lider većine.

Republikanci će imati većinu od 53 prema 47 mjesta, znatno ispod 60 glasova potrebnih za unapređenje većine zakona.

U Predstavničkom domu, gdje republikanci imaju tijesnu većinu od 219 prema 215, fokus će biti na glasovima za predsjedavajućeg. Pozicija trenutnog predsjedavajućeg Mikea Johnsona je ugrožena nakon njegovog prošlomjesečnog dogovora s demokratama da zadrži vladu finansiranu i otvorenu.

Bilo bi potrebno samo dva republikanca da glasaju protiv Johnsona da bi ugrozilo njegovo predsjedavanje. Očekuje se da će demokrate nominirati lidera manjine Hakeema Jeffriesa za predsjedavajućeg, ali će vjerovatno ostati ispod za nekoliko glasova.

Novoizabrani predsjednik Donald Trump objavio je svoju podršku Johnsonu na društvenim mrežama u ponedjeljak, rekavši da je "dobar, vrijedan, religiozan čovjek".

Ali republikanski predstavnici Chip Roy i Thomas Massie već su izrazili svoje sumnje u njegovo vodstvo, a Trumpov saveznik i savjetnik Steve Bannon pozvao je republikance da uklone Johnsona s čela.

"Gospodin Johnson je dobio dosta vatre od svojih kolega iz GOP-a. I on ima izuzetno ograničenu marginu za svoju većinu, samo nekoliko ljudi", rekao je Kevin Kosar, saradnik na American Enterprise Institute, za Glas Amerike preko Zoom-a.

Prije dvije godine, na početku drugog Kongresa, republikanac Kevin McCarthy suočio se sa sličnim izazovima u svojoj kandidaturi za mjesto predsjedavajućeg. Konačno je izabran u 15. krugu glasanja.

Ako Johnson, ili neki drugi republikanac, ne bude u mogućnosti da prikupi dovoljno glasova za predsjedavanje, Dom bi mogao ostati bez lidera u vrijeme zvanične potvrdu Trumpove izborne pobjede 6. januara. Ko kod preuzme funkciju, barem i privremeno, imaće još čvršću većinu nakon što je Trump preuzeo dužnost 20. januara, pošto je on odabrao dvojicu republikanaca iz Doma da se pridruže njegovoj administraciji.

Tradicionalno, prvih 100 dana novog predsjedništva i Kongresa vrijeme je za ambiciozan zakonodavni program.

"On će veoma snažno udariti na tarife. Fokusiraće se na granicu i izvršne naredbe vezane za imigraciju i imigrante, posebno iz Meksika i muslimanskih zemalja. A onda će raditi na kompromisima koje može da prođe kroz zakonodavni dnevni red o stvarima koje utiču na ekonomiju, namirnice, kako on to voli da zove", rekao je za VOA Casey Burgat, profesor na Univerzitetu George Washington u Washingtonu. Zoom.

Neke informacije za ovu priču stigle su iz Reutersa.

Napad u New Orleansu koji je inspirirala grupa Islamska država oživljava poznate strahove

Pripadnici Nacionalne garde i policije posmatraju zabarikadiranu oblast blok od ulice Bourbon, nakon što je 14 ljudi ubijeno tokom napada rano ujutro 1. januara 2025. u New Orleansu, Louisiana.
Pripadnici Nacionalne garde i policije posmatraju zabarikadiranu oblast blok od ulice Bourbon, nakon što je 14 ljudi ubijeno tokom napada rano ujutro 1. januara 2025. u New Orleansu, Louisiana.

Čak i prije nego što je šok od smrtonosnog novogodišnjeg terorističkog napada u New Orleansu mogao splasnuti, prve naznake istrage upućivale su na scenario od kojeg su se američki službenici za provođenje zakona i sigurnosti dugo bojali – zavjeru koja je nspirirana terorističkom grupom ISIL.

FBI je u srijedu potvrdio izvještaje da je osumnjičeni postavio zastavu IS u kamionet kojim je ubio više osoba u ulici Bourbon u srijedu ujutro prije nego što je ubijen tokom pucnjave s policijom.

This undated and unlocated handout image released by the FBI on Jan. 1, 2025 shows a photo of deceased New Orleans attack suspect Shamsud-Din Jabbar.
This undated and unlocated handout image released by the FBI on Jan. 1, 2025 shows a photo of deceased New Orleans attack suspect Shamsud-Din Jabbar.

Kasno u srijedu, američki predsjednik Joe Biden rekao je da je FBI otkrio da je osumnjičeni poduzeo druge radnje "samo nekoliko sati prije napada" kako bi pokazao svoju lojalnost.

Shamsud-Din Jabbar, 42-godišnji američki državljanin i bivši vojni rezervista, "objavio je video-snimke na društvenim mrežama koji pokazuju da je inspirisan ISIL-om", rekao je Biden, koristeći drugo ime za terorističku grupu.

"Situacija je vrlo fluidna", dodao je Biden. "Zajednica za provođenje zakona i obavještajna služba nastavljaju tražiti bilo kakve veze, udruženja ili saučesnike", rekao je on.

Međutim, ta istraga je uključivala izvršenje naloga za pretres na različitim lokacijama u New Orleansu i drugim državama, operaciju FBI-a na saobraćajnoj raskrsnici u Houstonu i pitanja da li bi moglo biti bilo kakve veze s pokušajem dizanja u vazduh Tesla Cybertrucka ispred hotela Trump u Las Vegasu.

Bez obzira na dodatne zavjerenike ili veze, detalji samog napada u New Orleansu odgovaraju taktici koju su dugo zastupali propagandisti ISIL-a.

"Ono što smo vidjeli uklapa se u uobičajeni obrazac koji smo već neko vrijeme vidjeli od Islamske države", rekao je Aaron Zelin, saradnik na Washington Institutu za bliskoistočnu politiku, koji je specijaliziran za džihadizam. "Godinama su pozivali na napade automobilima."

„Svakog dana daju pristalice, potencijalne regrute, bilo koga da uradi nešto u njihovo ime“, rekao je Zelin za Glas Amerike.

Jedan od prvih napada povezanih s ID koji je koristio vozilo kao oružje dogodio se u Nici, Francuska, 2016. godine. 31-godišnji Francuz, rođen u Tunisu, koji je bio razveden i patio od depresije, upao je na proslavu Dana Bastilje, ubivši više preko 80 ljudi.

Mjesecima kasnije, 24-godišnji Tunižanin je kamionom upao u gužvu na božićnom sajmu u Berlinu, ubivši 13 ljudi. On je također objavio video u kojem se zaklinje na vjernost ISIL-u prije nego što je izveo napad.

ISIL je dodatno preuzeo odgovornost za napad kamionom u New Yorku u novembru 2017. u kojem je ubijeno najmanje osam ljudi, u kojem su policijski službenici rekli da je napadač slijedio upute ISIL-a o napadima na vozila.

Čak i dok se teroristička grupa ISIL povlačila od kontraterorističkog pritiska na mjestima kao što su Sirija i Afganistan, njeni lideri nikada nisu odustali od pokušaja da inspirišu napade širom svijeta.

"U Afganistanu... ISIS-Khorasan nastavlja da gaji namjeru da vodi vanjske operacije i održava medijska saopštenja na engleskom jeziku koja imaju za cilj globalizirati lokalne pritužbe grupe među zapadnom publikom", upozorio je američki sekretar za unutrašnju sigurnost Alejandro Mayorkas u pisanom svjedočenju u Kongresu u oktobar 2023.

Čak i najnovija procjena prijetnje za domovinsku sigurnost, objavljena u septembru, upozorava da ISIL s drugim terorističkim grupama kao što je al-Qaida, „održavaju trajnu namjeru da izvode ili inspirišu napade u domovini“, ocjenjujući nivo prijetnje kao „visok. ”

Septembarska procjena dalje upozorava da su internetske medijske grupe ISIL-a također nastojale iskoristiti sukob Izraela i Hamasa na Bliskom istoku "kako bi inspirisale nasilniju akciju".

Direktor FBI-a Christopher Wray je također više puta rekao da je broj domaćih slučajeva terorizma u Birou i dalje velik, s oko 1.000 istraga u vezi s ISIL-a svake godine u svih 50 američkih država.

Prema podacima koje je prikupio Seamus Hughes, viši istraživač u Nacionalnom centru za inovacije, tehnologiju i obrazovanje, ili NCITE, više od 250 osoba optuženo je za aktivnosti vezane za IS od 2014.

Većina tih slučajeva, prema Hughesu, rezultirala je izjašnjavanjem o krivici ili osudama; Tužioci Ministarstva pravde izgubili su samo jedan slučaj koji je otišao na suđenje.

U međuvremenu, FBI je imao uspjeha u ometanju terorističkih zavjera povezanih s ISIL-om.

U oktobru su agenti uhapsili 27-godišnjeg državljanina Afganistana u Oklahoma Cityju, optužujući njega i maloljetnog saučesnika za pokušaj masovne pucnjave na dan izbora.

ISIL za sada još nije proglasio teroristički napad u New Orleansu svojim, ali Aaron Zelin iz Washingtonskog instituta rekao je da napad već izaziva uzbuđenje među pristalicama ISIL-a na društvenim mrežama.

Neki američki zvaničnici za borbu protiv terorizma zabrinuti su da će uzbuđenje igrati u korist terorističke grupe.

"S njihovog gledišta, manje je važno da napad ubije veliki broj ljudi nego da jednostavno privuče veliku pažnju medija", rekao je Brett Holmgren, vršilac dužnosti direktora američkog Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, publici u Washingtonu u novembru.

Neki zvaničnici i stručnjaci za borbu protiv terorizma, međutim, kažu da su zabrinuti da bi napadi mogli postati smrtonosniji.

NCTC je upozorio da IS ima koristi od poboljšanih finansija i čak je uspostavio eksternu jedinicu za planiranje u Siriji, s fokusom na izvođenje napada na SAD.

“Cijele prošle godine došlo je do porasta tempa zavjera i napada Islamske države”, rekao je Zelin za Glas Amerike. “Vidjeli smo pet napada u Sjedinjenim Državama prošle godine, dok 2023. nije bilo nijednog.”

Ta aktivnost možda nije ograničena na Ameriku, a neki analitičari ukazuju na smrtonosne napade ISIL-a prošle godine u Kermanu, Iranu i Moskvi.

"To je u skladu sa širim trendom koji smo vidjeli u SAD-u, ali i u drugim dijelovima svijeta gdje smo, znate, vidjeli više zavjera i napada u Evropi, Rusiji, Turskoj, Iranu, Centralnoj Aziji", rekao je Zelin.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG