“Većina vas je slabića. Treba da hapsite ljude”, rekao je Trump tokom telekonferencijskog sastanka sa guvernerima kojem je prisustvovao i sekretar za pravosuđe William Barr, javlja AP.
Trump je od guvernera tražio raspoređivanje pripadnika Nacionalne garde – koju je pohvalio kao faktor smirivanja situacije u gradu Minneapolisu. Zatražio je primjenu sličnih striktnijih mjera u gradovima u kojima je nasilje eskaliralo – poput New Yorka, Philadelphije i Los Angelesa.
“Treba da hapsite i pratite ljude. Da odsluže desetogodišnje zatvorske kazne i ovako nešto se više neće dešavati. Mi to radimo u Washingtonu. Uradićemo nešto što nije činjeno ranije”, rekao je Trump tokom sastanka, izvjestila je agencija AP.
Predsjednik SAD je guvernerima zamjerio da, kako se izrazio, djeluju kao budale – jer nisu zatražili raspoređivanje više pripadnika Nacionalne garde na gradskim ulicama.
Barr je prenio je guvernerima da će zajednička protivteroristička jedinica biti korištena za lociranje, kako ih je nazvao, agitatora. Barr je zatražio od guvernera da povrate kontrolu nad ulicama i uhvate izgrednike.
Prethodno je Bijela kuća pozvala na uspostavljanje reda i mira - okrivivši, kako je saopšteno agitatore, za nasilne proteste koji se šestu noć zaredom održavaju širom Sjedinjenih Država.
Američki predsednik Donald Trump trebalo bi da se sastane sa Williamom Barrom, državnim sekretarom pravosuđa – u jeku krize inicirane nakon smrti Afroamerikanca Gerogea Floyda tokom policijskog privođenja prošlog ponedjeljka u gradu Minnesoti.
Informaciju o mogućem susretu dvojice državnih zvaničnika objavila je agencija Reuters.
Dan ranije, u nedjelju, Barr je u pisanoj izjavi pripadnike ljevičarske organizacije Antifa označio kao pokretače nasilja - rekavši da će njihovi postupci biti tretirani kao terorizam. Nekoliko sati prije sekretara za pravosuđe – predsjednik Trump je sa svog Twitter naloga najavio da će Antifa biti proglašena terorističkom organizacijom.
Antifa je akronim za politički pokret antifašista čija su politička uvjerenja utemeljena u ideji ljevice, ponekada i ekstremne ljevice. U okviru njihovog političkog djelovanja je podrška populaciji koju smatraju obespravljenom i protivljenje obogaćivanju korporacija. Pojedine organizacije koje pripadaju tom korpusu ideja primjenjuju militante taktike za širenje svojih uvjerenja.
Proteklu noć, širom SAD-a, obilježilo je nasilje tokom protesta čija je osnovna ideja mirno izražavanje nezadovoljstva policijskim tretmanom Afroamerikanaca u Sjedinjenim Državama. Međutim, dio učesnika tokom okupljanja primjenjuje nasilje prevrćući i paleći automobile, razbijajući lokale čiju su robu i inventare krali, zbog čega policijske snage u velikom broju gradova SAD reaguju silom.
Desetine gradova širom SAD uvelo je noćne policijske časove, što podsjeća na vrijeme prije pedeset dvije godine, kada je ubijen mirovni aktivista Martin Luther King Junior – kada su u blizini Bijele kuće paljene građevine i pljačkane prodavnice u New Yorku i drugim američkim gradovima.
Tokom protesta zbog smrti Floyda ponavaljaju se slični incidenti – u momentu kada se u američkoj javnosti pažnja skreće na prekomjernu upotrebu policijske sile i rasizam i intenziviraju političke i rasne podjele uoči predsjedničkih izbora zakazanih za 3. novembar.
Šesta noć protesta u američkim gradovima
Paljenje, pljačkanje i sukobi sa policijom nastavljeni su šestu noć zaredom širom SAD zbog smrti Afroamerikanca Georgea Floyda koji je preminuo tokom policijskog privođenja. U više od 20 gradova je uveden policijski čas, a 16 saveznih država proglasilo je vanredno stanje.
Kako javljaju lokalni mediji iz Louisvillea u saveznoj državi Kentucky jedna osoba je ubijena iz vatrenog oružja tokom protesta u nedjelju. Nije, međutim, poznato da li je riječ o demonstrantu, prenosi Reuters.
Tokom noći, kamion je uletio među grupu demonstranata u Minneapolisu, ali niko od njih nije povrijeđen. Vozača su izvukli iz kamiona i pretukli.
Dvojica članova TV ekipe agencije Reuters, koji su izvještavali sa protesta u Minneapolisu, pogođeni su gumenim mecima, a kamera agencije je polomljena tokom snimanja protesta u nedjelju uveče.
Nasilnih sukoba bilo je i u Washingtonu gdje su demonstranti palili vatru ispred Bijele kuće, a policija ih je rastjerivala suzavcem.
Tajna služba sklonila je predsjednika Donalda Trumpa u bunker Bijele kuće na sat vremena, kada su se demonstranti u petak okupili ispred Bele kuće i bacali kamenice na policiju i pokušavali da probiju barikade, javlja AP.
Prema anonimnom izvoru te agencije koji je blizak predsjedniku, Trump je sat vremena proveo u bunkeru koji je napravljen za situacije poput terorističkog napada.
Sat vremena prije početka policijskog sata u 23 sata, policija je morala da rastjeruje oko 1.000 demonstranata suzavcem i biber sprejem. U nekom momentu jedan od demostranata skinuo je američku zastavu sa obližnje zgrade i ubacio ju je u vatru. Zapaljen jedan objekat u blizini Bijele kuće.
Uzvikivali su: "Bez pravde, bez mira - ne želimo rasističku policiju", javila je agencija AP. Početak okupljanja je protekao mirno uz uzvikivanje slogana: "Životi crnaca su važni" (Black lives matter) - a pripadnici policije i Tajne službe bili su raspoređeni pred demonstrantima.
Uz pojačano prisustvo bezbednosnih snaga službenicima Bijele kuće ukazano da u nedjelju ne dolaze u kompleks.
“Zbog protesta koji se održavaju molimo vas da se izbjegavate dolazak u kompleks Bijele kuće", navedeno je u mailu poslatom službenicima - objavila je agencija AP.
Gradonačelnica Washingtona produžila je zbog nereda policijski čas do ponedeljka.
U New Yorku je tokom sukoba sa demonstrantima povrijeđeno 30 policajaca, a 350 demonstranata je uhapšeno - među njima i kćerka gradonačelinka Billa de Blasija, Chiara, koja je inače crnkinja. On je najavio da će se pokrenuti istraga o ponašanju policije koja je u jednom trenutku kolima uletjela u grupu demonstranata.
Policija New Yorka je na svoj Twitter nalog okačila video na kojem se vide demonstranti kako gađaju policijski auto i napisala da je "neće tolerisati takvo ponašanje agitatora koji remete mirne proteste".
U Santa Monici su opljačkane luksuzne prodavnice, dok je u Los Angelesu prije početka policijskog časa opljačkana robna kuća.
Nasilni sukobi zabilježeni su i u Bostonu poslije mirnih protesta, kada su aktivisti bacali flaše na policajce i zapalili jedan automobil.
U nedjelju se protestovalo i u Miamiju gdje su demonstranti uzvikivali "dok nema pravde, nema mira", kao i u Chicagu, Seattleu, Salt Lake Cityju i Dallasu.
Protesti širom SAD ne smiruju ni pošto je policajac Derek Chauvin uhapšen optužen za ubistvo Georgea Floyda. Demonstranti traže da i trojica policajaca koja su prisustvovala hapšenju budu u zatvoru.
U mnogim gradovima uvedeni su policijski časovi, a pripadnici Nacionalne garde poslati su u 15 saveznih država kako bi suzbili nasilje.
Prema ocjeni agencije Reuters, aktuelni neredi u Americi su slični onima kada je 1968. ubijen borac za prava crnaca Martin Luther King.
Ko pravi nerede?
Predsjednik Donald Trump, koji je nazvao demonstrante "huliganima" insistira na tome da su za nerede odgvorn i "anarhisti" i radikalno ljevičarske organizacije poput grupe Antifa, za koju je najavio da će biti označena kao teroristička organizacija.
Ipak, nije poznato koliko na terenu ima pripadnika Antife niti da li su oni ti koji prave nerede. Predsjedniku protivrječe lokalni demokratski zvaničnici iz Minneapolisa koji su rekli da nerede prave radikalno desničarske i rasističke grupe.
Sekretar za pravosuđe William Barr ubrzo pošto je predsjednik objavio na Tviteru, saopštio je da će "nasilje koje uzrokuje Antifa biti tretirano kao terorizam".
